Obilježavanje Dana sjećanja na žrtve ratnog zločina s elementima genocida u Prijedoru i dolini Sane završeno je danas u Memorijalnom centru Kamičani u Kozarcu, gdje je klanjana kolektivna dženaza za pet osoba ubijenih 1992. godine.

Reisul-ulema Husein ef. Kavazović, koji je predvodio dženazu, istakao je kako juli za Bošnjake ostaje mjesec najdublje tuge i bolnih sjećanja, te da se svake godine iznova proživljava ista bol uz odavanje počasti žrtvama genocida u Srebrenici i zločinima u dolini Sane.

Kavazović je naglasio da je spisak mjesta stradanja dugačak i težak, te da su danas ponovo na šehidskom mezaru u Kozarcu pred ostacima nevinih ljudi, žena i djece koji su ubijeni bez ikakve ljudskosti.

Dodao je kako u toj tuzi postoji i tračak olakšanja jer su nakon decenija potrage pronađeni posmrtni ostaci žrtava kako bi im se mogla klanjati dženaza i postaviti bijeli nišani.

Reisul-ulema je poručio da bol porodica dodatno otežava činjenica da se i danas, više od tri decenije poslije zločina, traga za kostima stotina ubijenih iz ovog kraja, te da oni koji su zločine počinili i dalje šute.

Istakao je kako je zastrašujuća pomisao da su tragovi svjesno skrivani, a tijela žrtava komadana i premještana iz grobnice u grobnicu, te da je obaveza iznijeti istinu na svjetlo dana radi budućih generacija.

“Istina mora biti trajna opomena o tome šta može pomračeni um zadojen mržnjom. Nećemo odustati od borbe za istinu i pravdu”, rekao je Kavazović, uputivši poziv svima koji imaju saznanja o grobnicama da prekinu šutnju i pomognu u pronalasku preostalih žrtava.

Obraćajući se prisutnima, kazao je da je preživjelima suđeno da nose bol, ali i da nastave živjeti dostojanstveno, te da je sveta dužnost ustrajati u pravnoj borbi i privedu zlikovaca pravdi.

Sa šehidskog mezarja ponovo je pozvao na jedinstvo i odgovornost, poručivši da se gledanjem u bijele nišane treba izdići iznad sebičnosti i sitnih zavada.

Tokom obilježavanja poručeno je da kultura sjećanja predstavlja obavezu prema žrtvama, ali i upozorenje budućim generacijama na posljedice negiranja ratnih zločina i genocida.

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović poručio je da se od borbe za istinu i pravdu, traganja za nestalima i procesuiranja odgovornih nikada ne smije odustati.

Organizatori su podsjetili da se ovaj datum službeno obilježava kao dan žalosti samo na području Unsko-sanskog kantona, a ovogodišnji program bio je posvećen logoru Trnopolje, kroz koji su prošle hiljade bošnjačkih i hrvatskih civila.

Istraživač Mujo Begić iz Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine kazao je da je Trnopolje bilo mjesto masovnog zatočenja žena, djece i starijih, te prisilnih deportacija i sistematskog zlostavljanja, formirano 26. maja 1992. godine odlukom Kriznog štaba Srpske opštine Prijedor, zajedno s logorima Omarska i Keraterm.

Posljednji smiraj danas su pronašli Azmir Hajrudin (24), najmlađa žrtva, Hase Omić (74), Adem Hopovac, Jusuf Jelečević i Muhamed Cerić. Njihovi posmrtni ostaci pronađeni su na lokalitetima Kruhari, Ljubija, Sanski Most i Čarakovo, a pojedine ekshumacije datiraju još iz 1997. godine. Žrtve će biti ukopane u skladu sa željama porodica na različitim mjesnim mezarjima.