Kad god se priča o zdravlju srca, u fokusu su najčešće holesterol, krvni pritisak i fizička aktivnost. Ipak, stručnjaci naglašavaju da i vitamini imaju vrlo značajnu ulogu u očuvanju kardiovaskularnog sistema. Nedovoljan unos pojedinih vitamina može direktno uticati na srčani mišić, krvne sudove i proizvodnju crvenih krvnih zrnaca.

Premda nutritivni deficiti nisu najčešći krivci za srčane bolesti, oni mogu doprinijeti nastanku problema ako se na vrijeme ne prepoznaju i ne liječe. Uravnotežena prehrana i terapija nedostatka ključni su za očuvanje srca, a sve važne informacije o ovoj temi podijelila je doktorica Dibanšuom Guptom, kardiologinja iz bolnice Sarvodaya u Džalandharu.

Srce je neprestano aktivni mišić kojem su za pravilan rad potrebne hranjive tvari, uključujući vitamine i minerale. Vitamini pomažu u proizvodnji energije za srčane ćelije, podržavaju cirkulaciju, štite krvne sudove, održavaju ritam i učestvuju u stvaranju crvenih krvnih zrnaca koja prenose kisik. Nedostatak bilo kojeg od ovih nutrijenata može poremetiti navedene procese i povećati rizik od srčanih oboljenja.

Prema studiji objavljenoj u časopisu Frontiers in Physiology, više vrsta nedostatka vitamina povezano je s lošijim zdravljem srca. Vitamin D, poznat po zaštiti kostiju, utječe i na rad srca, a nizak nivo povezuje se s višim krvnim pritiskom, upalama i većim rizikom od srčanih bolesti. Iako istraživanja još ispituju efikasnost suplementacije, osobe koje rijetko borave na suncu, starije osobe i oni s određenim bolestima izloženiji su deficitu.

Vitamin B12 neophodan je za stvaranje crvenih krvnih zrnaca i funkcionisanje nervnog sistema. Njegov nedostatak može izazvati anemiju, smanjiti prijenos kisika i prisiliti srce na pojačan rad. Studija u Current Vascular Pharmacology pokazuje da nizak B12 povećava nivo homocisteina, aminokiseline koja se dovodi u vezu s višim rizikom od kardiovaskularnih bolesti. U rizične grupe spadaju starije osobe, strogi vegetarijanci i ljudi s probavnim smetnjama.

Folna kiselina (B9) usko sarađuje s B12 u stvaranju krvnih stanica. Nizak nivo folata također može podići koncentraciju homocisteina, iako nije dokazano da njegovo snižavanje suplementima smanjuje rizik od srčanog ili moždanog udara. Ipak, dovoljan unos folata važan je za opće zdravlje.

Vitamin C djeluje antioksidativno i štiti krvne sudove od oštećenja slobodnim radikalima. Ozbiljan deficit može oslabiti krvne sudove i usporiti zarastanje rana, ali visoke doze suplemenata kod zdravih osoba ne sprečavaju srčane bolesti.

Tiamin (B1) ključan je za proizvodnju energije. Njegov težak nedostatak može oslabiti srčani mišić i dovesti do vlažnog beriberija, koji bez liječenja uzrokuje zatajenje srca. Rizik je veći kod osoba koje prekomjerno piju alkohol, loše se hrane ili imaju određene hronične bolesti.

Nedostatak vitamina može doprinijeti i nepravilnom radu srca, iako to nije najčešći uzrok. Ozbiljan nedostatak B1 ili B12 može negativno utjecati na ritam, ali su aritmije češće povezane s manjkom minerala poput kalija i magnezija. Ukoliko osjećate lupanje srca, vrtoglavicu ili gubitak svijesti, obavezno se obratite ljekaru umjesto da sami uzimate suplemente.

Rizične grupe za razvoj nedostatka vitamina uključuju starije osobe, one na restriktivnim dijetama, stroge vegetarijance i vegane, osobe s bolestima probavnog sistema poput celijakije ili Crohnove bolesti, dugotrajne konzumente alkohola, ljude koji uzimaju lijekove koji ometaju apsorpciju te oboljele od hroničnih bolesti bubrega ili jetre. Ako pripadate nekoj od ovih grupa, ljekar može preporučiti analizu krvi.

Mnogi vjeruju da svakodnevni suplementi mogu spriječiti srčane bolesti, ali stručnjaci ističu da oni ne mogu zamijeniti zdrav način života. Ako je laboratorijski potvrđen nedostatak, suplementacija pomaže u normalizaciji nivoa i ublažavanju problema. Međutim, kod osoba bez deficita rutinsko uzimanje vitamina nije dosljedno dokazano kao preventiva protiv srčanog ili moždanog udara. Dr Gupta savjetuje da se suplementi uzimaju isključivo uz konsultaciju s ljekarom.

Najbolji način za unos vitamina je raznovrsna i uravnotežena ishrana. Namirnice koje doprinose zdravlju srca uključuju zeleno lisnato povrće, citrusno i bobičasto voće, paradajz, integralne žitarice, mahunarke, orašaste plodove, sjemenke, jaja, mliječne proizvode, ribu i nemasno meso. Boravak na suncu u sigurnim intervalima podstiče sintezu vitamina D. Osobama koje ne mogu zadovoljiti potrebe ishranom ljekar može preporučiti odgovarajuće suplemente.

Simptomi koji mogu ukazivati na nedostatak vitamina uključuju dugotrajan umor, slabost, otežano disanje, vrtoglavicu, utrnulost ili peckanje u ekstremitetima, nepravilan srčani ritam i neobjašnjivo lupanje srca. Ukoliko primijetite ove znakove, obratite se ljekaru koji će utvrditi uzrok i preporučiti odgovarajuću terapiju.

Zaključno, nedostatak vitamina može utjecati na rad srca, posebno ako je izražen ili dugo neliječen. Vitamini D, B12, B9, C i B1 imaju važnu ulogu u očuvanju kardiovaskularnog zdravlja. Ipak, rutinsko uzimanje suplemenata nije zamjena za uravnoteženu ishranu i zdrav život, niti je dokazano da sprečava srčane bolesti kod onih bez potvrđenog deficita. Ako sumnjate na manjak vitamina ili imate navedene simptome, potražite savjet ljekara za adekvatnu dijagnostiku i liječenje.