Energetska kriza
Divlji rast cijena nafte i napadi dronovima: Udar na logistiku i energetiku u Moskovskoj oblasti
Divlji rast cijena nafte i napadi dronovima: Udar na logistiku i energetiku u Moskovskoj oblasti
Jutarnji skok cijena nafte nastavio se i danas, pri čemu su fjučersi sirove nafte Brent porasli za 3,14 posto na 90,87 dolara po barelu, što je najviša vrijednost od 11. juna. Istovremeno, američka laka nafta WTI ojačala je za 2,85 posto na 84,84 dolara. Tokom prethodne sedmice Brent je zabilježio rast od 15,9 posto, što je najveći sedmični dobitak od aprila, dok je WTI porastao za 15,5 posto.
Neposredni uzrok novog skoka nije napad na Moskvu, već obnovljena eskalacija sukoba između SAD i Irana koja prijeti transportu nafte kroz Ormuski moreuz. Američke snage izvele su devetu uzastopnu noć napada na Iran, dok su Kuvajt i Bahrein prijavili nove iranske udare. Iranska Revolucionarna garda saopćila je da su dva tankera eksplodirala i ostala onesposobljena prilikom prolaska kroz moreuz, ali ova tvrdnja još nije nezavisno potvrđena.
Kroz Ormuski moreuz u normalnim okolnostima prolazi oko petine svjetske trgovine naftom. Prema podacima kompanije LSEG, u nedjelju su tom rutom prošla samo četiri broda, upola manje nego prethodnog dana. Analitičari upozoravaju da tržište možda još nije u potpunosti uračunalo rizik od dužeg prekida snabdijevanja, posebno jer su globalne zalihe na najnižem nivou u posljednjih pet godina.
Dok su svjetska tržišta reagovala na dramatične vijesti s Bliskog istoka, Moskva i njena okolina našle su se pod naletom stotina bespilotnih letjelica. Gradonačelnik Moskve Sergey Sobyanin saopćio je da je od 20:30 do 5 sati ujutru prema Moskovskom regionu letjelo više od 400 dronova. Prema njegovim riječima, većina letjelica neutralisana je na udaljenim prilazima, dok je 85 dronova uništeno neposredno na prilazu ruskoj prijestolnici.
Gubernator Moskovske oblasti Andrey Vorobyov potvrdio je da su dvije osobe povrijeđene. Jedna je zadobila povrede u požaru u privatnoj kući u Domodedovu, dok je druga povrijeđena na autoputu M-4, gdje je dron pao u blizini automobila. Oštećenja su zabilježena u Podoljsku, Domodedovu i Odincovskom okrugu, a u Podoljsku su padovi dronova izazvali požare i oštetili više objekata civilne infrastrukture.
Ruski zvaničnici u prvim saopćenjima nisu precizirali nazive svih pogođenih komercijalnih i energetskih objekata. Međutim, snimci objavljeni na društvenim mrežama i geolokacijska analiza ukazuju da je požar zahvatio naftnu bazu u naselju Lavovski kod Podoljska, kao i veliki logistički centar ruske kompanije Wildberries u selu Koledino. Navodi o tim lokacijama još nisu u potpunosti nezavisno potvrđeni, a ukrajinska vojska se nije zvanično oglasila o operaciji.
Centar Wildberriesa u Koledinu jedan je od najznačajnijih objekata u ruskoj mreži internet-trgovine. Prema ranije objavljenim podacima kompanije i konsultanata za nekretnine, kompleks je projektovan na oko 250.000 kvadratnih metara i u vrijeme izgradnje opisan je kao najveći skladišni kompleks namijenjen jednoj kompaniji u Rusiji. Zbog položaja u blizini Moskve i ogromnog obima robe koja kroz njega prolazi, eventualno duže obustavljanje rada moglo bi da izazove poremećaje u isporukama širom centralnog dijela zemlje.
Požar je, prema dostupnim snimcima i izvještajima monitoring kanala, izbio i u industrijskom i logističkom parku “Južna vrata” u Belim Stolbima, na području Domodedova. Riječ je o kompleksu projektovanom na ukupno 650.000 kvadratnih metara, sa više od 180.000 kvadratnih metara izgrađenih skladišnih prostora. Obim štete ni na ovoj lokaciji za sada nije zvanično saopćen.
Noćašnji napad uslijedio je samo dva dana nakon što su dronovi pogodili objekte Wildberriesa u Kotovsku, u Tambovskoj oblasti, i Elektrostalju kod Moskve, kao i naftnu bazu u Noginsku. U napadu na centar u Kotovsku poginulo je sedam radnika noćne smjene, dok je više desetina ljudi povrijeđeno na različitim lokacijama. Kijev je tada potvrdio napade, tvrdeći da su pojedini logistički objekti korišteni za snabdijevanje komponentama za proizvodnju dronova i navigacione opreme, dok Moskva te objekte opisuje kao civilnu infrastrukturu.
Iako jutrošnji rast cijene nafte treba prije svega posmatrati kroz krizu u Persijskom zalivu i prijetnju snabdijevanju preko Ormuskog moreuza, gotovo istovremeni udari na rusku naftnu i logističku infrastrukturu dodatno pojačavaju osjećaj nesigurnosti na svjetskom energetskom tržištu. Ukoliko se nastave napadi na proizvodnju, skladištenje i transport energenata u različitim dijelovima svijeta, tržište bi moglo ući u novi period naglih oscilacija, sa direktnim posljedicama na cijene goriva, transport i inflaciju.


