Berba šljive na Majevici je u punom jeku, a iako pojedina stabla daju i do 150 kilograma plodova, kvalitet je prosječan, a otkupna cijena niska. Dodatne probleme stvara fitosanitarna inspekcija na hrvatskoj granici koja ne radi vikendom, pa kamioni s robom čekaju i po dva dana, što dovodi do kašnjenja isporuka, gubitka kvaliteta i dodatnog pada cijene.

Zbog hladnog proljeća voćari su morali obaviti više tretmana, što je poskupilo proizvodnju, a berba je kasnila desetak dana. Ove godine majevička šljiva, inače poznata po ranom prispijeću, stigla je u isto vrijeme kao i u Srbiji, gdje je također zabilježen dobar rod, čime je izgubila konkurentsku prednost.

Otkupna cijena pala je sa jedne marke na 90 feninga, a optimalna bi bila između jedne marke i marke i deset feninga. Ipak, voćari se nadaju da će dobar prinos pokriti troškove, jer dio šljive prodaju i destilerijama.

Rade Gavrić, ugledni voćar iz Tutnjevca, ima oko 1.400 stabala sorte čačanska ljepotica s kojih u prosjeku ubire po tridesetak kilograma. „Rodile su, bogu hvala, krošnje se prolamaju. Prošle godine smo imali drastično manje, ali ovogodišnji iznadprosječan prinos pomoći će nam da nadomjestimo gubitke. Nikad ne znamo kakva će godina biti – nekad led pobije, nekad sunce sprži. Ali kad je ovakva, znamo za što radimo. Dobar prinos očekujemo i od stenleja, čija berba počinje početkom avgusta“, kazao je Gavrić za InfoBijeljinu.

On planira 20 tona predati za izvoz, a tridesetak tona već je ugovorio s destilerijom. Međutim, suočava se s problemom manjka radne snage. „Nas šestero iz kuće bere svaki dan, ali ne stižemo sami. Dnevnice su sve veće, ali ne možemo dozvoliti da plodovi propadaju“, dodaje Gavrić.

Berači su velika muka majevičkih voćara. Dnevnica se kreće od 100 do 120 maraka, a jedan radnik u prosjeku ubere 45 do 50 gajbi dnevno, ali se mora paziti na krupnoću i kvalitet plodova namijenjenih izvozu. Gordana Sarić, koja svake sezone bere kod istog gazde, zadovoljna je: „On je zadovoljan mojim radom, a ja isplatama i odnosom. Popijemo kafu i sok, jedemo. Ne gledaju da nas zakinu, a mi ne gledamo da se izvlačimo. Zato smo svakog ljeta ovdje.“

Voćarstvo na Majevici i Podmajevici ima dugu tradiciju i predstavlja stratešku granu razvoja ovog područja. Načelnik općine Ugljevik Dragan Gajić ističe da se iz budžeta izdvajaju sredstva za podizanje novih zasada, nabavku mehanizacije i izgradnju poljoprivrednih objekata. „Naš budžet je stabilan, pa pored postojećih planiramo dodatne podsticaje za voćare i poljoprivrednike“, rekao je Gajić.

Hladnjače u otkupnim stanicama na području Ugljevika pune su, a plasman je osiguran za njemačko tržište. Otkupljivači se nadaju rješavanju graničnih problema. Kako bi izbjegli čekanje na hrvatskoj granici, robu prevoze preko Srbije i Mađarske, što troškove transporta po kamionu povećava za 500 eura, pa su prinuđeni sniziti otkupnu cijenu. S obzirom na to da destilerije plaćaju kilogram između 70 i 80 feninga, izvjesno je da će dobar dio ovogodišnje majevičke šljive završiti u rakiji.