Procedura izbora sudije Bosne i Hercegovine u evropski sud za ljudska prava, koja bi inače trebala biti rutinska, suočila se s ozbiljnim problemima. Predsjedništvo BiH je ranije utvrdilo listu kandidata koju čine Mahir Muharemović, Predrag Rosavljević i Svjetlana Milišić-Veličkovski.

Međutim, problem nije u kandidatima, već u sumnjama da je službeni završni izvještaj komisije izmijenjen u Ministarstvu vanjskih poslova nakon što je već bio usvojen. Zbog toga je Vijeće Evrope, kako se navodi, zatražilo dodatna pojašnjenja, a konačna odluka o nastavku ili ponavljanju postupka mogla bi biti donesena nakon sjednice zakazane za kraj septembra.

Mandat dosadašnjeg sudije Farisa Vehabovića istekao je još 2021. godine, a od tada se čeka izbor njegovog nasljednika. Nakon što je Predsjedništvo poslalo listu u Strazbur, stručni panel PSVE vrši evaluaciju kandidata. Zlatko Knežević, član Venecijanske komisije iz BiH, izjavio je da ne zna zašto je proces zaustavljen, ali da se očigledno ne odvija uobičajenim tokom.

Prema dostupnim informacijama, zastoj je izazvan pitanjima transparentnosti. Portal Istraga objavio je da je Ministarstvo vanjskih poslova BiH izmijenilo finalni izvještaj Komisije imenovane od strane Predsjedništva prije nego što je poslan u Strazbur.

Ovakav razvoj događaja mogao bi utjecati na izbor novog sudije, s obzirom na to da Vijeće Evrope posebno insistira na transparentnosti i poštivanju domaćih procedura. Predsjedavajući delegacije Parlamentarne skupštine BiH u PSVE Saša Magazinović smatra da je Bosna i Hercegovina jedan od razloga zbog kojih se pravila Suda mijenjaju, te da se najavljuje mogućnost da sudije nakon isteka mandata mogu ostati najviše godinu dana.

U izvještaju su, navodno, uklonjeni ili zatamnjeni dijelovi teksta na ukupno 14 stranica. Predsjednik Komisije Šahbaz Džihanović upozorio je Predsjedništvo da Vijeću Evrope nije dostavljena verzija izvještaja koju je Komisija usvojila. Ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković demantirao je te navode, tvrdeći da izmjena nije bilo.

„Ne znam iz kojeg razloga su plasirali takvu informaciju. Zbog Zakona o zaštiti podataka morali smo zatamniti dijelove druge materije, ali nikakvih suštinskih izmjena nije bilo“, izjavio je Konaković.

Ove okolnosti otvorile su dodatna pitanja pred Savjetodavnim panelom Vijeća Evrope, koji je zatražio pojašnjenja o regularnosti postupka, radu Komisije i navodima koji se odnose na jednog od predloženih kandidata.

Dugotrajnost procedure kritikovao je i član delegacije PSVE Branislav Borenović, ocijenivši je kao još jedan pokazatelj nesposobnosti i nemara vladajućih. „Nisu u stanju da već pet godina završe proceduru izbora sudije iz BiH u ESLJP, jednoj od najvažnijih institucija međunarodnog karaktera“, rekao je Borenović.

Evropski sud za ljudska prava međunarodni je sud osnovan 1959. godine sa sjedištem u Strazburu. Njegova uloga je zaštita prava garantovanih Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, a presude su obavezujuće za države, koje moraju uskladiti svoje zakone i praksu kako bi spriječile buduće povrede.