Tokom ljeta provodimo više vremena na otvorenom, izloženi smo visokim temperaturama i jačem UV zračenju, a organizam se zbog pojačanog znojenja ponaša drugačije nego u hladnijim mjesecima. Zato je važno obratiti pažnju ne samo na to koje suplemente uzimamo, već i u koje vrijeme ih konzumiramo.

Iako su suplementi uglavnom sigurni kada se koriste prema preporukama, neki mogu povećati osjetljivost kože na sunce, dok drugi zbog utjecaja na metabolizam ili cirkulaciju mogu pojačati osjećaj vrućine ili zahtijevati prilagođavanje doze ljeti. Ako uzimate terapiju ili imate hronične bolesti, svaku promjenu uvijek je dobro dogovoriti s ljekarom ili farmaceutom.

Gospina trava je jedan od rijetkih suplemenata za koji je poznato da može povećati osjetljivost kože na UV zračenje. Tokom uzimanja preporučuje se izbjegavati dugotrajno izlaganje suncu i redovno koristiti kremu sa zaštitnim faktorom, posebno ako planirate boravak na plaži ili u prirodi.

Dodaci koji sadrže koncentrirane ekstrakte bergamota ili gorke naranče mogu imati spojeve koji kod osjetljivih osoba povećavaju osjetljivost kože na sunčevu svjetlost. Rizik nije velik kao kod nekih lijekova, ali se savjetuje oprez pri dužem boravku na suncu.

Kantarionovo ulje, ako se koristi kao dodatak prehrani, nosi ista upozorenja kao i gospina trava. Fotosenzitivnost je poznata nuspojava, pa ga nije preporučljivo uzimati neposredno prije dugotrajnog izlaganja jakom suncu.

Ekstrakt zelenog čaja često se nalazi u preparatima za mršavljenje i povećanje energije. Iako sam po sebi ne izaziva fotosenzitivnost, zbog kofeina može kod nekih ljudi doprinijeti osjećaju topline ili pojačanom znojenju, pa ga je tokom toplinskih valova bolje uzimati ujutro i uz dovoljno tekućine.

Guarana je prirodni izvor kofeina i često se koristi za povećanje budnosti. Kod osjetljivijih osoba može ubrzati rad srca, pojačati znojenje i otežati podnošenje visokih temperatura, zbog čega ljeti treba biti umjeren s doziranjem.

Termogeni pripravci za mršavljenje sadrže kombinacije kofeina, zelenog čaja, kapsaicina ili drugih stimulansa koji potiču stvaranje topline u organizmu. Tokom ljeta mogu dodatno opteretiti mehanizme hlađenja tijela, pa ih je preporučljivo izbjegavati za vrijeme velikih vrućina ili intenzivnih aktivnosti na otvorenom.

Veće doze niacina (vitamin B3) mogu izazvati poznati “niacin flush” – prolazno crvenilo kože, osjećaj topline i nalete vrućine. Taj učinak nije opasan, ali tokom ljetnih temperatura može biti posebno neugodan.

Željezo samo po sebi ne povećava osjetljivost na sunce, ali ga ljeti nije preporučljivo uzimati na prazan želudac neposredno prije aktivnosti na visokim temperaturama, jer kod nekih može izazvati mučninu ili nelagodu. Najbolje ga je uzimati prema preporuci ljekara, uz dovoljno tekućine.

Elektrolite ne treba izbjegavati, naprotiv, oni su među najvažnijim dodacima tokom ljeta. Osobe koje se pojačano znoje ili intenzivno vježbaju mogu imati povećane potrebe za natrijem, kalijem i magnezijem, ali se s doziranjem ne treba pretjerivati ako za to nema potrebe.

Ljeti mnogi zbog redovnog boravka na suncu mogu prirodnim putem sintetizirati dovoljno vitamina D. To ne znači da dodatak treba samostalno prestati uzimati, ali vrijedi provjeriti s ljekarom postoji li potreba za prilagođavanjem doze, posebno ako ga uzimate tokom cijele godine.

Važno: ako uz suplemente uzimate i lijekove, obavezno provjerite njihove upute. Brojni antibiotici, retinoidi, diuretici i pojedini lijekovi protiv bolova mnogo češće od suplemenata izazivaju fotosenzitivnost ili povećavaju rizik od dehidracije tokom ljeta.