Reakcije političkih predstavnika iz Bosne i Hercegovine nastavljaju se nakon što je Hrvatski sabor izglasao Rezoluciju o jačanju političkog položaja Hrvata u BiH. Njihove poruke su ujednačene i oštre – Zagreb nema ovlasti da se upliće u unutrašnje poslove susjedne države.

Denis Bećirović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, izjavio je da usvajanje ove rezolucije nije čin dobrosusjedske saradnje, već predstavlja neprihvatljivo miješanje u suverenitet i nezavisnost Bosne i Hercegovine. Naglasio je da su ovakvi potezi protivni međunarodnom pravu, posebno Povelji Ujedinjenih nacija koja garantuje suverenu jednakost država i zabranu miješanja u njihova unutrašnja pitanja.

Kako je poručio, pitanja koja se tiču unutrašnjeg političkog i ustavnog uređenja BiH mogu rješavati isključivo njene državne institucije, u skladu sa Ustavom i važećim zakonima. Republika Hrvatska, dodao je, nema nikakvog prava da se upliće u ta pitanja.

Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković najavio je da će javnost uskoro vidjeti podatke koji, kako tvrdi, pokazuju stvarni položaj naroda u institucijama. Istakao je da Hrvati u BiH uživaju više prava i pozicija nego što im po zakonu pripada, i to na štetu bošnjačkog naroda. Također je naveo da postoji oko 800 Bošnjaka manje zaposlenih u državnim institucijama od broja koji im po principu zastupljenosti pripada, što je, prema njegovim riječima, dokaz da su potezi „radikala i populista“ u Hrvatskoj i BiH potpuno neutemeljeni.

Muamer Zukić, predsjedavajući Kluba Bošnjaka u Domu naroda Parlamenta FBiH, istakao je da prava građana BiH, bez obzira na etničku pripadnost, proizlaze iz Ustava i zakona države. Državljanin koji se izjašnjava kao Hrvat svoja prava uživa isključivo kao stanovnik i državljanin BiH, a ne po osnovu odluka iz Zagreba. Hrvatska, njen parlament i političari nemaju pravo uređivati bilo šta u BiH, jednako kao što ni bh. parlamenti ne mogu odlučivati o ustavnom poretku u Hrvatskoj.

Iz Demokratske fronte (DF) poručili su da Rezolucija Hrvatskog sabora predstavlja nastavak politike trećeg entiteta, koja je godinama skrivana iza priča o federalizaciji i izbornim reformama. Smatraju da se ovom rezolucijom revitalizuje projekt takozvane Herceg Bosne, čime se dovodi u pitanje Dejtonski mirovni sporazum i ustavni poredak BiH.

Sličnu poruku uputila je i Naša stranka, ocijenivši da politički profit od ovakvih poteza ide onima koji žele obnoviti stare podjele, što se savršeno uklapa u predizborne strategije HDZ-a pred oktobarske izbore.