Iako je soda bikarbona izuzetno pristupačan i djelotvoran prirodni čistač, nije svaka površina u domu pogodna za njen abrazivni učinak. Sitna kristalna zrnca natrijum bikarbonata koja tako efikasno uklanjaju masnoću mogu istovremeno trajno izgrebati osjetljive materijale, ostavljajući nepopravljiva oštećenja.

Natrijum bikarbonat je so rastvorljiva u vodi koja u kombinaciji sa sirćetom stvara hemijsku reakciju koja rastvara nečistoće. Međutim, upravo njegova abrazivna struktura čini ga opasnim za glatke, lakirane ili zaštićene površine. Mnogi korisnici ne shvataju da je soda bikarbona zapravo blagi brusni prah.

Stručnjaci iz kompanije Clean Home upozoravaju da staklo i keramičke ploče šporeta nikako ne bi trebalo čistiti sodom. Iako će masnoća nestati, fini tragovi ogrebotina ostaju trajno vidljivi. Isto pravilo važi i za prozore, gdje soda može zamutiti providnost stakla.

Kvalitetni aluminijski tiganji mogu se čistiti sodom samo ako se odmah nakon čišćenja temeljno isperu, objašnjava stručnjak Džek Prenter iz Chore Bliss. U suprotnom dolazi do oksidacije i potamnjenja metala. Drveni namještaj sa lakiranom površinom također treba izbjegavati, jer soda grebe zaštitni sloj.

Mermer i kvarc imaju poroznu strukturu koju soda bikarbona može nagristi i ostaviti trajne mrlje. Lakirane i obojene površine na namještaju ili automobilima gube sjaj i boju uslijed abrazije. Također, izbjegavajte korištenje sode na površinama s pukotinama jer prah ostaje u udubljenjima.

Nikada ne kombinujte sodu i sirće u zatvorenim uređajima poput mašine za pranje sudova ili veša. Pjenasta reakcija može izazvati prelijevanje i oštetiti unutrašnje komponente uređaja. Ovu mješavinu koristite samo u otvorenim posudama.

I pored svih upozorenja, soda bikarbona ostaje odličan izbor za čišćenje rerne, fuga između pločica i posuđa od nehrđajućeg čelika. Ključ je u odabiru pravih površina i pažljivom rukovanju.