Dejvid Hol je sa detektorom metala tragao za zlatom u regionalnom parku Meriboro u Australiji. Na žućkastoj glini pronašao je neobično težak crvenkasti kamen koji je ponio kući, uvjeren da se unutra krije grumen zlata.

Pokušao je kamen otvoriti testerom, brusilicom, bušilicom, pa čak i kiselinom, ali bez uspjeha. Godinama kasnije saznao je da se radi o rijetkom meteoritu.

Geolog Dermot Henri iz Melburnskog muzeja objasnio je da je kamen imao skulpturalni, udubljeni izgled nastao prolaskom kroz atmosferu. Henri je u 37 godina rada ispitao hiljade uzoraka, a samo su se dva ispostavila kao pravi meteoriti – ovaj je bio jedan od njih.

Meteorit je nazvan Meriboro po mjestu pronalaska, težak je 17 kilograma, a nakon rezanja dijamantskom testerom klasifikovan je kao običan hondrit tipa H5. Sadrži visok procenat željeza i sitne kristalizovane kapljice metala – hondrule.

Henri je izjavio da su meteoriti najjeftiniji način za istraživanje svemira, jer pružaju tragove o starosti i hemijskom sastavu Sunčevog sistema. Neki čak sadrže organske molekule poput aminokiselina, gradivnih blokova života.

Istraživači vjeruju da je meteorit došao iz asteroidnog pojasa između Marsa i Jupitera, odakle je izbačen nakon sudara asteroida. Datiranje ugljenikom pokazuje da je na Zemlji između 100 i 1.000 godina.

Meriboro je jedan od svega 17 meteorita pronađenih u Viktoriji, dok su grumeni zlata otkriveni u hiljadama. Zbog svoje rijetkosti, ovaj meteorit je za nauku daleko vredniji od zlata.