Mađarski parlament uskoro bi trebao raspravljati i glasati o ustavnom amandmanu kojim bi se okončao mandat predsjednika Tamasa Sulyoka, čime se završava burna tranzicija nakon što je u aprilu prekinuta šesnaestogodišnja vladavina Viktora Orbana.

Amandman predviđa da Sulyoku, na dužnosti od marta 2024, mandat prestane odmah po stupanju na snagu, a parlament u roku od 30 dana bira novog šefa države s mandatom do pet godina. Budući da vladajuća stranka Tisza premijera Petera Magyara ima dvotrećinsku većinu, usvajanje se smatra gotovo sigurnim.

Magyar je promjenu najavio u sklopu „Operacije čišćenja“ i poručio da obnova Mađarske ne može početi dok je na čelu države osoba koja je sudjelovala u rušenju republike. Sulyoka je nazvao Orbanovom marionetom i optužio ga da nije uspio ostvariti nacionalno jedinstvo.

Aktuelni predsjednik odbija dati ostavku i tvrdi da amandman vodi koncentraciji moći i samovolji, te da bi budući predsjednik postao zarobljenik političke većine. U intervjuu za poljski nedeljnik ocijenio je da je zakon skrojen za njega lično i da nije u skladu s vladavinom prava.

Sulyok je Venecijanskoj komisiji podnio podnesak s pitanjima o usklađenosti amandmana s evropskim standardima. Komisija hitno razmatra zahtjev, ali je vlada ubrzala proceduru bez čekanja na njeno mišljenje.

Fidesz je, uz Orbanovu promociju na društvenim mrežama, organizovao protest pod sloganom „Zaustavimo tiraniju“ ispred predsjedničke palate. Glavni govornik bio je bivši predsjednik Janos Ader, koji je amandman nazvao uništenjem vladavine prava i uvodom u anarhiju.

Šef kluba poslanika Fidesza Gergely Gulas ocijenio je da prijedlog predstavlja kraj ustavne demokratije i početak samovolje, podsjetivši da nijedna stranka s dvotrećinskom većinom dosad nije pokušala smijeniti predsjednika.

Politolog Zoltan Kiszelly upozorio je da bi Mađarska mogla dobiti potpuno novi ustav do Božića, a odredbe o mandatu prelaznog predsjednika ostavljaju mogućnost pomaka prema polupredsjedničkom sistemu. Isti paket uvodi dobnu granicu od 70 godina za ustavne sudije, čime četvoro Orbanovih bliskih sudija mora napustiti funkciju, te ograničava mandat poslanika na 12 godina.

Human Rights Watch upozorio je da se ustavne promjene donose prebrzo i bez poštivanja pravne procedure. Magyar brani mjere kao nužno čišćenje države i korak prema obnovi povjerenja u institucije koje su godinama bile popunjene Orbanovim lojalistima.