Projekt izgradnje Južne interkonekcije, koji bi trebao smanjiti zavisnost BiH od ruskog gasa, i dalje je u potpunom zastoju. Višemilionski sporazum potpisan u Dubrovniku krajem aprila još nije ratificiran, a rok za potpisivanje ugovora Vlade Federacije sa američkim investitorima je istekao. U međuvremenu, ključno pitanje državne imovine ostaje neriješeno, bez kojeg nije moguće ni postavljanje prve cijevi.

Premijer Federacije Nermin Nikšić (SDP) poručuje da je iluzorno ulaziti u nove obaveze dok se ne riješe tehnički problemi, uključujući i izdavanje urbanističkih i građevinskih dozvola. Sličnog stava je i ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković (NiP), koji ističe da je status državne imovine najveća barijera ne samo za ovaj projekt, već i za brojne druge u BiH, te apeluje na domaće i međunarodne partnere da se što prije pristupi njegovom rješavanju.

Pored domaćih političkih nesuglasica, na realizaciju projekta utiču i interesi američke administracije. Ostavka Christiana Schmidta na mjesto visokog predstavnika i fokus na borbu za njegovog nasljednika potisnuli su pitanje gasa u drugi plan. Predsjedavajući Doma naroda Dragan Čović (HDZBiH) smatra da je američka administracija trenutno zaokupljena drugim temama, te da bez potpisa ugovora s investitorima i osiguranja finansiranja nema ni ratifikacije sporazuma. Sabina Ćudić (Naša stranka) dodaje da se zatvaranje OHR-a ne smije vezivati isključivo za Zakon o državnoj imovini, te američku politiku u BiH ocjenjuje neproduktivnom.

Politički tempo direktno utiče na dinamiku projekta. Čović upozorava da izgradnja gasovoda, ako se posao shvati ozbiljno, ne može biti završena za manje od pet do šest godina. Međutim, BiH nema toliko vremena – Evropska unija od 1. januara 2028. godine obustavlja isporuke ruskog gasa, o kojem zemlja u velikoj mjeri ovisi. Od planiranih 170 kilometara novog gasovoda na teritoriji BiH još uvijek nije postavljena ni jedna jedina cijev, niti postoje naznake kada bi se to moglo dogoditi.