Lideri NATO-a okupili su se u srijedu na završetku samita u Ankari, gdje su glavne teme bile sigurnost Arktika, povećanje izdvajanja za odbranu, iranski nuklearni program i nastavak vojne pomoći Ukrajini.

Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte istakao je potrebu da saveznici spriječe Rusiju i Kinu u jačanju prisustva na Arktiku, nazvavši ovu regiju sve važnijom strateškom tačkom. Kada je riječ o Grenlandu, Rutte je kazao da savez ima jasan okvir za postupanje.

Osvrćući se na situaciju na Bliskom istoku i prolaz kroz Hormuški moreuz, Rutte je naglasio da se očekuje kako će saveznici potvrditi stav da Iran nikada ne smije doći do nuklearnog oružja.

Rutte je pohvalio američkog predsjednika Donalda Trumpa zbog pomaka ka ravnoteži u odbrambenim izdvajanjima između SAD-a i Evrope, ocijenivši da je savez ušao u snažniju fazu pod nazivom “NATO 3.0”.

Kanadski premijer Mark Carney kazao je da se sigurnosna situacija dramatično izmijenila, ukazujući na hibridno ratovanje, hiperSonyčne projektile i Rusiju kao direktnog protivnika.

Najavio je da će Kanada u naredne dvije godine povećati odbrambeni budžet sa 1,5 na četiri posto BDP-a, te produžiti misiju u Latviji.

Carney je naglasio da se teret odbrane postepeno premješta sa SAD-a na Kanadu i Evropu, ali je dodao da Trump ostaje posvećen NATO-u uz očekivanje većeg doprinosa saveznika. Pozvao je i na smirivanje tenzija na Bliskom istoku.

Danska premijerka Mette Frederiksen kazala je da ponovno naoružavanje Evrope i jačanje transatlantske odbrambene industrije moraju biti prioritet samita usred nestabilne globalne sigurnosne situacije.

Pozvala je na dodatnu podršku Ukrajini i jači pritisak na Rusiju, ističući da jedinstvo saveznika nikada nije bilo važnije.

Frederiksen je ponovila da Grenland nije na prodaju i da samo njegovi stanovnici mogu odlučivati o njegovoj budućnosti. Dodala je da je Danska spremna braniti svaki dio NATO-a, uključujući Grenland, ako bude potrebno.

Nizozemski premijer Rob Jetten rekao je da NATO provodi obaveze preuzete na prošlogodišnjem samitu kroz izgradnju snažnije Evrope unutar jačeg saveza.

Naglasio je da su evropski saveznici značajno povećali izdvajanja za odbranu i proširili saradnju u vojnoj industriji, čineći NATO snažnijim i za Evropu i za SAD.

Jetten je također ukazao na potrebu diplomatskog rješavanja tenzija s Iranom, dodajući da jača evropsko-američka saradnja u odbrani pokazuje da je snažnija Evropa u interesu Washingtona.

Poljski predsjednik Karol Tadeusz Nawrocki kazao je da Rusija ostaje glavna prijetnja NATO-u i upozorio da bi Moskva mogla upotrijebiti vojnu silu protiv evropskih zemalja.

Naglasio je želju Poljske za stalnom bazom američkih snaga, podsjetivši da je u zemlji već raspoređeno gotovo 10.000 američkih vojnika.

Dodao je da bi stalno američko vojno prisustvo dodatno ojačalo sigurnost istočnog krila i zaštitu srednje i istočne Evrope, naglasivši da Poljska nastavlja velika ulaganja u vlastite oružane snage.

Mađarski premijer Peter Magyar ponovio je protivljenje Budimpešte dubljem vojnom angažmanu u Ukrajini.

Kazao je da Mađarska neće slati oružje ni vojnike u Ukrajinu, uprkos kontinuiranoj podršci saveznika Kijevu.

Njegov stav ponovo je istakao podjele unutar saveza u pogledu obima vojne pomoći Ukrajini.

Islandska premijerka Kristrun Frostadottir rekla je da o budućnosti Grenlanda trebaju odlučivati isključivo njegovi stanovnici, naglasivši da oni ne žele postati dio SAD-a.

Dodala je da je NATO u protekloj godini postao snažniji zahvaljujući većem broju članica i većim izdvajanjima, uprkos geopolitičkim promjenama.

Ocijenila je da bi savez trebao manje pažnje posvećivati raspravama o Grenlandu, a više prijetnji koju predstavlja Rusija.

Švedski premijer Ulf Kristersson kazao je da NATO mora biti spreman na različite scenarije vezane za Rusiju, dok evropski saveznici preuzimaju veću odgovornost za sigurnost kontinenta.

Najavio je da Švedska planira do 2030. dostići cilj od pet posto BDP-a za odbranu i istakao važnost proširenja evropskih kapaciteta odbrambene industrije nakon odluke o nabavci sistema GlobalEye.

Naglasio je da je nastavak vojne podrške Ukrajini najvažniji prioritet NATO-a i pozvao saveznike da povećaju doprinos.

Dodao je da Švedska Ukrajini isporučuje 16 ranije korištenih borbenih aviona Gripen, dok za vlastite potrebe nabavlja 16 novih aviona Gripen E.

Grčki premijer Kyriakos Mitsotakis rekao je da evropski saveznici sve više preuzimaju odgovornost za vlastitu sigurnost, ocijenivši da je riječ o dugo očekivanoj ravnoteži unutar NATO-a.

Kazao je da je Grčka već ispunila cilj od 3,5 posto BDP-a za odbranu i provodi program modernizacije od 25 milijardi eura uprkos regionalnim sigurnosnim izazovima.

Ponovio je podršku jačanju evropskog odbrambenog stuba koji će dopunjavati NATO, a ne konkurirati mu.

Izrazio je nadu da će primirje između Irana i SAD-a biti održano kako bi diplomatija spriječila nove tenzije i rast cijena energije.

Estonski premijer Kristen Michal kazao je da Estonija ove godine izdvaja gotovo sedam posto BDP-a za odbranu i pozvao saveznike da ubrzano povećaju vojne sposobnosti i izdvajanja.

Pozvao je na snažniji koncept prednje odbrane prema Rusiji, opisujući Moskvu kao direktnu i vjerodostojnu prijetnju cijelom savezu.

Naglasio je potrebu za širenjem kapaciteta odbrambene industrije NATO-a.

Michal je rekao da se Ukrajina ne bori samo za svoju slobodu nego i za sigurnost Evrope, podsjetivši da Estonija godišnje izdvaja vojnu pomoć u vrijednosti 0,35 posto BDP-a.

Ukazujući na nedavne incidente s podmorskom infrastrukturom, povredama zračnog prostora i misijama NATO-a, rekao je da mehanizmi kolektivne odbrane djeluju efikasno i da su ključni za regionalnu sigurnost.

Norveški premijer Jonas Gahr Store kazao je da ne očekuje povlačenje američkog vojnog prisustva iz Evrope, ocijenivši da NATO i dalje pruža značajne sigurnosne koristi Washingtonu.

Istakao je da uloga Norveške u zaštiti Arktika direktno doprinosi sigurnosti Evrope i SAD-a.

Store je naglasio da je NATO odbrambeni savez čiji je cilj odvraćanje agresije, a ne prijetnja, te ponovio potrebu za prekidom vatre i pravednim mirom u Ukrajini.

Ukazao je na velika ulaganja Norveške u pomorske sposobnosti i saradnju s Velikom Britanijom, Kanadom i Njemačkom radi jačanja sigurnosti u sjevernim vodama.

Finski predsjednik Alexander Stubb kazao je da je NATO u nekoliko godina prošao kroz izuzetnu transformaciju, podsjećajući na pristupanje Finske i Švedske, povećanje izdvajanja i veću odgovornost Evrope.

Kazao je da bi prije četiri godine malo ko mogao predvidjeti da će obje nordijske zemlje postati članice ili da će saveznici prihvatiti cilj od pet posto BDP-a za odbranu.

Dodao je da provedba koncepta “NATO 3.0” predstavlja historijski pomak u podjeli odgovornosti sa SAD-a prema Evropi i pokazuje brzinu prilagođavanja saveza promijenjenom sigurnosnom okruženju.

Britanski premijer Keir Starmer rekao je da se samit u Ankari održava u presudnom trenutku, dok se saveznici suočavaju s ratom u Ukrajini i rastućim napetostima u Hormuškom moreuzu.

Kazao je da će lideri raspravljati o nizu važnih sigurnosnih pitanja i usvojiti konkretne mjere za jačanje saveza.

Starmer je naglasio da samit predstavlja priliku da članice pokažu jedinstvo i zajedničku snagu u suočavanju sa sve većim globalnim izazovima.