Jeste li se ikad zapitali može li način mijenjanja brzina utjecati na funkcionisanje mozga? Japanski istraživači smatraju da postoji veza.

Studija koju su proveli naučnici sa Univerziteta Tohoku pokazuje da vožnja automobila s ručnim mjenjačem iziskuje znatno više mentalnog napora od vožnje s automatskim, što bi dugoročno moglo doprinijeti očuvanju kognitivnih funkcija.

Istraživanje je predvodio profesor Ryuta Kawashima, priznati japanski neuronaučnik čije se ime vezuje i za Nintendo seriju „Brain Age“, koja se temelji na vježbama za mozak.

Prema nalazima tima, upravljanje ručnim mjenjačem aktivira prefrontalni korteks, dio mozga odgovoran za planiranje, koncentraciju, pamćenje i odlučivanje.

Objašnjenje je jasno: vozač mora neprestano usklađivati pokrete ruku i nogu, pratiti saobraćaj, birati odgovarajući stepen prenosa i prilagođavati brzinu broju obrtaja motora, što zahtijeva mnogo više angažmana nego vožnja s automatskim mjenjačem.

Istraživači naglašavaju da redovno izlaganje ovakvom mentalnom opterećenju predstavlja svojevrsnu svakodnevnu gimnastiku za mozak, koja bi mogla biti naročito korisna u društvima sa sve starijom populacijom. Kod automatskih mjenjača, a posebno u budućim autonomnim vozilima, vozač je znatno manje uključen u ove zadatke.

Ipak, ručni mjenjači ubrzano nestaju s tržišta. U Japanu čine svega jedan do dva posto prodaje novih automobila i uglavnom su dostupni u pristupačnim lakim komercijalnim vozilima i pojedinim sportskim modelima.

Najjeftiniji japanski kombiji i takozvani kei modeli, poput Suzuki Carry, Suzuki Every, Daihatsu Hijet i Honda N-Van, i dalje se nude s tri pedale. Većina putničkih automobila prešla je na automatske mjenjače zbog sve šire primjene hibridnih pogona.

Primjera radi, Toyota Corolla i Honda Civic na japanskom tržištu dostupni su isključivo s CVT mjenjačima, dok su ručni mjenjači ostali rezervisani uglavnom za sportske verzije.

Iako studija ne tvrdi da je ručni mjenjač čudesno rješenje protiv starenja ili neurodegenerativnih bolesti, postavlja zanimljivo pitanje: u vremenu kad automobili od vozača zahtijevaju sve manje vještina, mijenjanje brzina moglo bi ostati jedan od rijetkih svakodnevnih zadataka koji tokom vožnje zaista angažuje mozak.