Mark Rutte, generalni sekretar NATO-a, pozvao je u utorak saveznike i odbrambene kompanije na ubrzanje proizvodnje i jačanje industrijske saradnje, ističući da Alijansa povećana sredstva za odbranu mora pretvoriti u konkretne borbene sposobnosti.

Rutte je tokom NATO Foruma odbrambene industrije, održanog na marginama samita u Ankari, kazao da vlade, oružane snage i industrija moraju zajednički djelovati kako bi Alijansa ostala spremna za sve složenije sigurnosno okruženje.

Posluživši se fudbalskom analogijom, Rutte je poručio da uspješni timovi ne počivaju samo na zvijezdama na terenu nego i na široj strukturi podrške, uporedivši takav pristup s odnosom NATO-a, vlada, vojski i odbrambene industrije.

Naglasio je da saveznici već sprovode obaveze s prošlogodišnjeg samita, povećavajući izdvajanja za odbranu i šireći industrijske kapacitete.

Prema njegovim riječima, evropski saveznici i Kanada su lane povećali izdvajanja za gotovo 20 posto, odnosno dodatnih 139 milijardi dolara, a ukupno povećanje u 2025. i 2026. godini trebalo bi da iznosi 258 milijardi dolara.

“Novac je tu i dolazi ga još mnogo više”, kazao je Rutte.

Dodao je da su vlade i industrija u protekloj godini uložile 37 milijardi dolara u jačanje odbrambene industrijske baze Alijanse, proširujući pogone i proizvodne linije.

Rutte je također objavio da su potpisani novi odbrambeni ugovori vrijedni desetine milijardi dolara, koji uključuju sisteme protivzračne odbrane, udarna sredstva, satelitske komunikacije, municiju, bespilotne letjelice i sisteme za borbu protiv dronova.

Naglasio je da će NATO do iduće godine imati kapacitet za proizvodnju oko četiri miliona artiljerijskih granata godišnje, što je gotovo duplo više u odnosu na sadašnji nivo.

Upozoravajući da Alijansa ne smije gubiti vrijeme, Rutte je ukazao na vojno jačanje Rusije, širenje kineskih oružanih snaga i nuklearnih potencijala, razvoj naoružanja Sjeverne Koreje i njenu podršku Moskvi, te sve širu saradnju tih država.

Istakao je i da su nedavne američke vojne aktivnosti značajno oslabile iranske nuklearne i balističke raketne programe, ali da NATO mora ostati na oprezu.

Rutte je pozvao vlade da pojednostave procedure nabavke, ulažu u dugoročne proizvodne kapacitete, energetske zalihe, kvalifikovanu radnu snagu i sigurne lance snabdijevanja, dok je kompanije iz odbrambenog sektora pozvao da povećaju investicije kako bi odgovorile na sve veću potražnju.

Dodao je da NATO prvi put javno objavljuje objedinjene zahtjeve za sposobnostima kako bi industriji pomogao da uskladi proizvodnju s vojnim potrebama.

Ministar odbrane Turske Yasar Guler kazao je da trenutno sigurnosno okruženje potvrđuje da je snažna odbrambena industrija ključna za zaštitu nacionalnog suvereniteta i jačanje kolektivnog odvraćanja Alijanse.

Naglasio je da je rat u Ukrajini pokazao hitnu potrebu za većom proizvodnjom municije, dronova i sistema za protivzračnu i protivraketnu odbranu, te za vojnim inovacijama.

Događaji oko Hormuškog moreuza, dodao je, istakli su važnost sigurnih lanaca snabdijevanja i transportnih pravaca.

“Osnovno pitanje za sve nas jeste: Koliko brzo možemo naše obaveze pretvoriti u stvarne sposobnosti?”, upitao je Guler.

Istakao je da je jedan od ključnih ciljeva samita u Ankari osigurati da saveznici povećaju ulaganja u odbranu, ispune nove ciljeve sposobnosti i izgrade snažniju, inovativniju i otporniju transatlantsku odbrambenu industrijsku bazu.

Govoreći o turskoj odbrambenoj industriji, Guler je rekao da je Turska značajno proširila domaću proizvodnju i inženjerske kapacitete u područjima kopnenih, pomorskih i zračnih sistema, bespilotnih letjelica, elektronskog ratovanja i tehnologija protivzračne odbrane.

Primjeri su paralelna izgradnja desetina vojnih brodova u turskim brodogradilištima, serijska proizvodnja glavnog borbenog tenka Altay, razvoj borbenog aviona pete generacije Kaan i povećanje proizvodnje artiljerijske municije kalibra 155 milimetara.

Guler je spomenuo i nova ulaganja kompanije Roketsan u rakete i municiju, te napredne tehnologije koje razvijaju ASELSAN i HAVELSAN – radare, komunikacijske sisteme, komandno-upravljačke sisteme, softver, simulacije i rješenja zasnovana na umjetnoj inteligenciji.

Kazao je da obaveza NATO-a da ulaže pet posto BDP-a u odbranu predstavlja konkretan izraz odlučnosti Alijanse da ojača odvraćanje, proširi proizvodnju i brže osigura vojne sposobnosti.

Potpredsjednik Turske Cevdet Yilmaz rekao je da samit u Ankari predstavlja početak onoga što je nazvao “NATO 3.0”, s povećanim naglaskom na podjelu tereta i snažniji doprinos Evrope unutar Alijanse.

Istakao je da će sljedeći izazov za NATO biti pretvaranje većih izdvajanja u industrijske kapacitete i operativne mogućnosti.

Yilmaz je naveo da je Turska postala 11. najveći svjetski izvoznik odbrambene industrije i da se očekuje njen ulazak među deset najvećih u bliskoj budućnosti.

Dodao je da je izvoz proizvoda turske odbrambene i zrakoplovne industrije u protekloj godini premašio 11 milijardi dolara, od čega je više od polovine otišlo NATO saveznicima i zemljama Evropske unije.

Yilmaz je pozvao na ukidanje ograničenja koja utiču na trgovinu odbrambenim proizvodima i industrijsku saradnju među saveznicima, ocijenivši da takve prepreke slabe vojnu spremnost NATO-a i kolektivnu sigurnost.

Naglasio je da Turska želi dublju saradnju sa saveznicima ne samo kroz izvoz, već i kroz zajedničku proizvodnju, dizajn i razvojne projekte, dodajući da snažnija transatlantska sigurnost zavisi od povezivanja proizvodnih kapaciteta, tehnološkog znanja i operativnog iskustva širom Alijanse.