Kallas je ocijenila da je BiH do 2024. napredovala, ali sada stagnira. Ovo je treća posjeta, što pokazuje zabrinutost EU. Reforme su potrebne ljudima, prosperitetu i članstvu. Bez reformi, proces pristupanja ne može napredovati.

Zbog političkog zastoja, BiH već gubi značajna sredstva iz Plana rasta za zapadni Balkan. Kallas je istakla da je 108 miliona eura već izgubljeno, a postoji rizik i od gubitka dodatnih 373 miliona eura. Ovaj novac je mogao biti uložen u unapređenje infrastrukture i kvaliteta života građana.

Proces pristupanja je dvosmjeran – od kandidata se očekuju reforme, dok EU pokušava da pruži pomoć. Kao primjere konkretnih koristi za građane, Kallas je navela inicijativu “roam like at home” i unapređenje platnog prometa.

Proširenje je, prema njenim riječima, geopolitički proces koji donosi mir i stabilnost. EU ne može iznevjeriti partnere na zapadnom Balkanu. Izrazila je nadu da će se proces proširenja ubrzati, ali samo ako i zemlje kandidati i EU ispune svoje obaveze.

Na prijedlog Francuske i Njemačke o postepenom uključivanju, Kallas je rekla da različite ideje proizlaze iz činjenice da je proces proširenja predugo trajao. Buduće članice treba da sarađuju s EU, a pristup unutrašnjem tržištu mora ići ruku pod ruku s reformama u oblastima slobode medija, okupljanja i vladavine prava.

Proširenje ne treba posmatrati kao da su ili svi unutra ili svi vani. Male zemlje poput Crne Gore, Albanije i Bosne i Hercegovine mogu biti apsorbovane bez većih problema. Apsorpcioni kapacitet EU nije problem za male države. S većim brojem članica, EU mora imati efikasnije procese odlučivanja.

Geopolitička situacija zahtijeva jedinstvo. Evropa je mali kontinent sa mnogo nacija. U interesu EU da se zapadni Balkan pridruži.