Na kraju drugog kvartala zabilježen je pad cijena sirove nafte, a Brent se kretao oko 74 dolara po barelu, dok je američka sirova nafta (WTI) bila na približno 70 dolara.

Tako su oba referentna tipa nafte ostvarila pad od oko 30 posto u drugom tromjesečju, što je najveći pad od 2020. godine, prenosi Trading Economics. Snažan pad cijena uslijedio je zbog povećane ponude na globalnom tržištu, nakon što su mirovni pregovori na Bliskom istoku omogućili nesmetaniji prolaz kroz Hormuški moreuz i izvoz nafte koja je ranije bila zarobljena u Perzijskom zalivu.

Dodatni pritisak na tržište stvorile su i američke sankcione olakšice Iranu, koje su povećale dostupne količine sirove nafte u trenutku kada se tržište već suočava s viškom ponude.

Paralelno s tim, nastavljene su diplomatske aktivnosti s ciljem okončanja četveromjesečnog sukoba između SAD i Irana. Delegacije dviju država nalaze se u Dohi, gdje se odvijaju pregovori o potencijalnom mirovnom sporazumu, iako je Teheran saopćio da ne namjerava direktno razgovarati s američkom stranom.

Iran je u međuvremenu potvrdio namjeru da zadrži važnu ulogu u regulisanju plovidbe kroz Hormuški moreuz, koji je jedan od ključnih svjetskih pravaca za transport nafte. Zvaničnici u Teheranu izjavili su da bi preferirali zajedničko upravljanje moreuzom s Omanom, ali su naglasili da će, ako bude potrebno, samostalno provoditi mjere za reguliranje pomorskog prometa.

Analitičari smatraju da će dalja geopolitička kretanja na Bliskom istoku, uz globalnu ponudu i potražnju, i dalje biti glavni faktori koji će oblikovati kretanje cijena nafte u narednim mjesecima.