Mnogi znaju da žeđ ukazuje na manjak tečnosti, ali u tom trenutku organizam je već u deficitu. Suha usta, ispucale usne, tamna mokraća i rijetko mokrenje prvi su vidljivi znaci da tijelo traži vodu.

Umor, manjak energije, glavobolja, vrtoglavica i slabija koncentracija često se pripisuju drugim uzrocima, a zapravo su posljedica dehidratacije. Kod nekih se javljaju razdražljivost, mišićni grčevi, suha koža i osjećaj omamljenosti.

Kod beba i male djece simptomi su manje očigledni ali ozbiljni: suhe pelene, plač bez suza, uvučena fontanela i neuobičajena pospanost.

Kada dehidratacija uznapreduje, dolazi do ubrzanog rada srca i disanja, gotovo potpunog prestanka mokrenja, zbunjenosti, izražene slabosti, pa čak i gubitka svijesti ili napada. Kod djece se mogu javiti upale oči, naborana suha koža i nagli gubitak tjelesne težine – stanje koje zahtijeva hitnu medicinsku pomoć.

Neki znaci se lako zamijene s drugim tegobama: loš zadah, suha i osjetljiva koža, glavobolja, slabija koncentracija ili osjećaj gladi često su posljedica nedovoljnog unosa tečnosti, a ne nekog drugog zdravstvenog problema.

Pravilna hidratacija podrazumijeva postepeno nadoknađivanje tečnosti, u manjim gutljajima tokom dana. Kod većeg gubitka korisni su napici s elektrolitima ili oralne rehidracione otopine. Tokom oporavka treba izbjegavati alkohol i veće količine kofeina, a ako je uzrok vrućina, osobu skloniti u hlad ili klimatizovan prostor.

Najugroženije su bebe, mala djeca, starije osobe, trudnice, osobe s dijabetesom ili bolestima bubrega, te oni koji dugo borave na suncu ili obavljaju težak fizički posao. Prevencija je redovan unos tečnosti i prije nego što osjetite žeđ, posebno tokom vrućina i fizičke aktivnosti, uz voće i povrće bogato vodom poput lubenice, krastavca i dinje. Ako se pojave nesvjestica, jaka slabost, zbunjenost, krv u stolici ili povraćanju, ili gotovo potpuni prestanak mokrenja, odmah potražite ljekarsku pomoć.