Liderka ekstremno desničarske Alternativne za Njemačku (AfD) Alice Weidel izjavila je kako bi Njemačka trebala okončati bojkot ruske nafte i gasa kako bi pomogla svojoj oslabljenoj ekonomiji.

Weidel je u intervjuu za Reuters istakla ambicije svoje stranke da u budućnosti predvodi njemačku vladu, tvrdeći da AfD može pobijediti na dva važna pokrajinska izbora u narednim mjesecima, što bi moglo biti prekretnica na putu do mjesta kancelara najkasnije do saveznih izbora 2029. godine.

“Jeftina energija iz Rusije bila je tajna uspjeha oznake “Made in Germany”. Potrebna nam je nazad”, kazala je Weidel.

Dodala je da je gubitak ruskih energenata unazadio Njemačku nekoliko godina, stotine hiljada radnih mjesta je izgubljeno, a država je postala zavisna od Sjedinjenih Država koje joj prodaju energiju po znatno višim cijenama.

Prije sankcija uvedenih 2022. godine zbog ruske operacije u Ukrajini, Rusija je Njemačkoj isporučivala više od trećine sirove nafte i više od polovine prirodnog gasa. Oporavak otežava i oštećenje ključnog gasovoda Sjeverni tok u eksplozijama u septembru 2022. godine.

Njemačka industrija, pogođena rastom cijena energenata, i dalje je u teškom stanju, a dodatnu zabrinutost izaziva mogućnost da Volkswagen smanji broj radnih mjesta za čak 100.000.

Weidelini komentari ukazuju na moguću krhkost zapadnog saveza koji podržava Ukrajinu. Iako trenutna njemačka vlada podržava Kijev, stanovništvo je po tom pitanju podijeljeno.

Ove poruke Weidel je iznijela uoči septembarskih izbora u Saskoj-Anhalt i Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji, gdje AfD dominira u anketama. Pobjeda u tim pokrajinama mogla bi dovesti do izazivanja berlinske politike o migracijama, za koju AfD tvrdi da je previše velikodušna i finansijski opterećujuća za lokalne vlasti.

“Saska-Anhalt i Meklenburg-Zapadna Pomeranija su odlučujuće prekretnice”, rekla je Weidel, dodajući da vidi AfD u kancelarskoj palati na sljedećim ili onim poslije njih.

Glavne političke stranke, poput Hrišćansko-demokratske unije kancelara Friedricha Merza, odbijaju saradnju s AfD-om, pa bi pobjeda krajnje desnice u Saskoj-Anhalt predstavljala udarac takozvanom političkom “zidu” kojim se AfD drži podalje od vlasti.

Troškovi energije i mogućnost jeftinijih ruskih energenata mogli bi privući dio birača, posebno u istočnoj Njemačkoj gdje postoji naklonjeniji stav prema Rusiji i kritičniji odnos prema SAD-u.

Izjave Weidel o Rusiji uslijedile su nakon posjete visokog zvaničnika AfD-a Markus Frohnmaiera Rusiji, gdje se sastao sa šefom Gazproma Alexejem Millerom i pozvao na ponovno otvaranje Sjevernog toka. Frohnmaier je odbacio kritike, navodeći da američki investitori razmatraju tu rutu, te da bi Rusija mogla obnoviti isporuke gasa za tri mjeseca.

Poslanik Merzovih Hrišćanskih demokrata Roderich Kiesewetter ocijenio je da proruski stav AfD-a iskrivljuje javnu raspravu u Njemačkoj. Weidel je odbacila optužbe da je njena stranka ekstremistička, uprkos klasifikaciji njemačke obavještajne agencije, rekavši da su oni “stranka običnog čovjeka” i da neće sve okrenuti naglavačke ako dođu na vlast.