U Tuzli je održana konferencija “Regionalna energetska sigurnost i održiv investicioni ciklus” na kojoj je naglašeno da se energetska sigurnost ne može odvojiti od ekonomske i nacionalne.

Na prvom panelu učestvovali su premijer Federacije BiH Nermin Nikšić i otpravnik poslova američke ambasade John Ginkel.

Ginkel je istakao da je diversifikacija izvora energije jedan od najvažnijih izazova za moderne države, naročito u svjetlu rasta potrošnje energije zbog razvoja vještačke inteligencije, podatkovnih centara i savremene industrije.

“Energetsku sigurnost nemoguće je odvojiti od ekonomske i nacionalne sigurnosti”, kazao je američki diplomata.

Dodao je da je angažman Sjedinjenih Država u Bosni i Hercegovini fokusiran na energetsku sigurnost, budućnost zemlje i partnerstvo sa susjedima.

Ginkel je podsjetio na događaje iz 2022. godine koji su jasno pokazali koliko je opasno oslanjanje na samo jedan izvor energije.

“Bosna i Hercegovina danas je ranjiva jer njen plin dolazi iz jednog izvora, kroz jedan gasovod i jednu interkonekciju. To nije dobro ni za energetsku, ni za nacionalnu sigurnost, ni za ekonomski rast”, rekao je.

On je naglasio da je neophodna raznolikost izvora – plin, obnovljivi izvori i ugljikovodici – te saradnja javnog i privatnog sektora u izgradnji sistema koji će trajati decenijama.

Premijer Nermin Nikšić poručio je da se energetska sigurnost mora posmatrati u državnom, a ne etničkom kontekstu, ističući da nacionalna sigurnost u BiH znači sigurnost države.

Nikšić je kazao da je energetska sigurnost sve više rezultat regionalne povezanosti i međusobne integracije energetskih sistema.

“Onaj ko je povezan s regionom i Evropom sigurno je jači i otporniji na izazove u energetskom sektoru”, poručio je.

Kao prednost Federacije naveo je njen geostrateški položaj između tržišta jugoistočne i centralne Evrope, dodajući da regionalna povezanost donosi veću sigurnost snabdijevanja, efikasnije korištenje infrastrukture i bolju integraciju obnovljivih izvora.

Poseban značaj, prema njegovim riječima, imaju projekti prekogranične elektroenergetske i gasne infrastrukture, među kojima se ističe Južna plinska interkonekcija.

Nikšić je objasnio da izmjene zakona o Južnoj interkonekciji, usvojene gotovo jednoglasno u Parlamentu FBiH, omogućavaju direktne pregovore s investitorima i otvaraju vrata dolasku važnog investitora u Federaciju.

Ginkel je potvrdio da Sjedinjene Države snažno podržavaju Južnu interkonekciju, ocijenivši je dijelom američkog doprinosa energetskoj sigurnosti centralne i istočne Evrope.

“Južna interkonekcija važna je ne samo za BiH nego za cijelu regiju. Potrebna je saradnja država, privatnog i javnog sektora, kao i regulatorni okvir koji će investitorima dati sigurnost”, rekao je Ginkel.

Nikšić je naglasio da je Vlada Federacije od početka bila na istoj liniji s Ambasadom SAD-a i američkom administracijom po pitanju potrebe realizacije ovog projekta.

“Niko nema koristi od toga koliko smo sastanaka održali i koliko smo o tome govorili dok se projekat ne okonča, dok ne počnu radovi i dok ne vidimo konkretne rezultate”, istakao je.

Dodao je da Južna interkonekcija donosi alternativni izvor snabdijevanja plinom, veću sigurnost i mogućnost povoljnijih tržišnih uslova.

Nikšić je kazao da BiH u ovom trenutku postaje tranzitna zemlja i da će plin preko Federacije ići prema centralnoj Evropi i zemljama Evropske unije.

Upozorio je da je Federacija BiH od izvoznika električne energije postala uvoznik, što ukazuje na potrebu reorganizacije kompletnog energetskog sektora.

“Raspolažemo značajnim resursima, od hidropotencijala do termoelektrana, ali se suočavamo s pitanjem dekarbonizacije, CBAM takse i potrebe širenja obnovljivih izvora energije”, naveo je.

Vlada Federacije, prema njegovim riječima, opredijeljena je da kroz pravednu tranziciju rudnika, razvoj obnovljivih izvora i Južnu interkonekciju odgovori na sadašnje i buduće izazove, s ciljem da ostavi siguran energetski sektor budućim generacijama.

Ginkel je istakao da BiH ima značajne energetske potencijale, posebno u hidropotencijalu, te da američke kompanije vode razgovore s predstavnicima BiH o mogućnostima njihovog daljnjeg razvoja.

Dodao je da se razmatraju i male modularne nuklearne elektrane, ali da uloga ugljikovodika ne smije biti zanemarena jer je riječ o pristupačnoj energiji potrebnoj BiH.

“Onoga trenutka kada BiH bude imala odgovarajuće politike, energetsku infrastrukturu i regulatorni okvir prilagođen modernoj ekonomiji, uvjeren sam da ćemo u narednih pet do deset godina vidjeti ekonomski procvat u ovoj zemlji”, poručio je Ginkel.

Dvodnevna konferencija u Tuzli okupila je predstavnike vlada, ambasada, međunarodnih institucija, javnih kompanija, operatora, investitora i privatnog sektora iz BiH i regiona.

Nakon uvodnih obraćanja, planiran je ministarski panel o energetskim politikama, regionalnoj saradnji, sigurnosti snabdijevanja, dekarbonizaciji i investicijama.

Drugog dana konferencije u fokusu će biti gas, nafta, električna energija, Južna interkonekcija, pravedna tranzicija te uloga javnog i privatnog sektora u novom investicijskom ciklusu.