Energetski suverenitet BiH pod lupom

Prof. dr. Hazim Bašić, uvodničar na redovnoj sesiji asocijacije intelektualaca „Krug 99“ u Sarajevu, istakao je da projekat Južne plinske interkonekcije između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske ogledalo svih strukturnih i političkih slabosti naše zemlje. On je naglasio da ovaj projekat nije samo infrastrukturni poduhvat, već ključni test sposobnosti Bosne i Hercegovine da djeluje kao suverena država.

Bašić je upozorio na premještanje razvoja događaja u vezi s ovim projektom iz institucionalnog okvira u sferu paralelnih političko-lobističkih i poslovnih aranžmana. Postoji, prema njegovim riječima, opasnost od privatizacije strateške energetske infrastrukture prije njenog uspostavljanja, te da se budućnost BiH u domenu energetike sve više kreira kroz neformalne mreže uticaja. Kontrola nad plinskim tokovima bi mogla postati instrument političke moći koncentrisan u uskom krugu aktera, čime bi ova investicija državu mogla odvesti iz ruske energetske zavisnosti u zavisnost sumnjivog privatnog monopola.

On je dodao da su Bosna i Hercegovina i druge države koje nisu članice Evropske unije (EU) lake mete za MAGA pokret, jer firme bliske Trumpovoj administraciji ne moraju nužno poštovati EU pravila, već u dogovoru s lokalnim političarima lakše ostvaruju svoje interese. Iz Brisela je, kako je naglašeno, poslana poruka da svi zakoni usvojeni u BiH moraju proći konsultacije s EU, što implicira da EU integracije BiH nisu u skladu s MAGA biznis interesima.

Predsjednik Abraham grupe A. Kabiri izjavio je da će njegova kompanija Aluminij Industries postati glavni uvoznik američkog plina za BiH. Kompanija je već potpisala memorandum u SAD-u o opskrbi LNG-om s kompanijom Venture Global Comodities, kao i ugovor na 20 godina s albanskim Albgasom o opskrbi američkim LNG-om za 1 mlrd m3 godišnje, s čvorištem u Albaniji. Od toga, 0,5 mlrd m3 godišnje ide za Abraham grupu od 2030. godine. Bašić je istakao da ovo predstavlja udar na suverenitet države koja još uvijek nema zakon o plinu, izgrađen plinovod, niti jasnu viziju energetske budućnosti. Aluminij Industries je, naime, već zakupio jednu trećinu kapaciteta budućeg gasovoda, što je dvostruko više od sadašnje potrošnje plina u BiH.

LNG je skuplji od plina koji stiže cjevovodima, a kapaciteti LNG-a na Krku već su zakupljeni za narednih 13 godina. Kapacitet terminala iznosi 3,5 mlrd m3, a nekoliko država je zainteresovano za nabavku ovog plina, čekajući raspis Plinacroa kako bi mogle zakupiti kapacitete. Ulazak na aukciju za kupovinu plina zahtijeva značajne depozite.

Hrvatska je, prije potpisivanja međudržavnog sporazuma s BiH, tražila obavezu naše zemlje da godišnje kupuje 1,5 mlrd m3 plina, što čini oko 40% ukupnog kapaciteta terminala na Krku. Ukoliko BiH ne bude u mogućnosti naručiti plin u traženoj količini, jedna od alternativa je nabavka putem Aluminij Industries, naglasio je Bašić.

Postavlja se pitanje ko će suštinski upravljati energetskim suverenitetom FBiH ako privatni kapital unaprijed osigura energent, a javne institucije obezbijede infrastrukturu i regulatorni okvir. Bez vlastite strategije i institucionalnog odgovora, BiH rizikuje da ključni segment energetske sigurnosti prepusti paralelnim strukturama moći.

„Kad je u pitanju BiH, konture “novog poretka” se već odslikavaju u domenu energetike – zapadni LNG za FBiH a istočni, ruski gas, za RS. Države nigdje iako postoji ustavni osnov da javne korporacije ovog tipa trebaju biti uspostavljene na nivou države“, kazao je Bašić.

Diverzifikacija energetskih izvora ne smije biti izgovor za netransparentne aranžmane i projekte koji nisu u skladu s EU energetskim strategijama. Bosna i Hercegovina ne treba plinovod po svaku cijenu, posebno ne po cijenu gubitka kontrole nad vlastitim energetskim suverenitetom.

Ukoliko Bosna i Hercegovina želi evropsku energetsku budućnost, odluke o strateškim infrastrukturnim projektima moraju biti usklađene s dugoročnom tranzicijom. U suprotnom, gasovod, koji se predstavlja kao simbol energetske sigurnosti, mogao bi postati simbol strateške ovisnosti i faktor usporavanja EU integracija, zaključio je uvodničar.

Potreba za sveobuhvatnom energetskom strategijom

Predsjednik „Kruga 99“ Adil Kulenović istakao je da Bosni i Hercegovini, povodom ove teme, nedostaje sveobuhvatna državna energetska strategija, a ne samo plinovod.

Ta strategija, prema Kulenovićevim riječima, mora definisati korake ka smanjenju ovisnosti o fosilnim gorivima bilo koje vrste, usklađivati domaće propise s evropskim standardima i postavljati dugoročne ciljeve koji uključuju i pripremu za tehnologije budućnosti poput fuzije.

„Bez takve strategije, Južna interkonekcija može biti skupa avantura koja može produbiti političke podjele i institucionalnu fragmentaciju umjesto da bude most ka evropskoj budućnosti. Naš zadatak danas nije samo da kritikujemo postojeći model već da ponudimo viziju u kojoj energetska politika služi građanima a ne uskim interesima. Viziju u kojoj BiH gradi svoju budućnost na temeljima koji su čisti, pravedni i održivi. Jer, kako je rečeno u Briselu: ‘Energetski suverenitet je preduslov za pristupačnost, ekonomsku konkurentnost i sigurnost'“, naglasio je Kulenović.

Odbijanje ugljena, a zatim forsiranje skupog plina kao rješenja, nije dosljedna ekološka politika, već geopolitička i ekonomska igra koja ostavlja BiH u poziciji vječnog energetskog taoca, bilo da je u pitanju Rusija, SAD ili neko drugi. Stoga, dugoročna strategija za BiH mora biti iskorištavanje potencijala za obnovljive izvore i energetska efikasnost, umjesto gradnje skupih fosilnih zamki koje će plaćati buduće generacije. To je, kako je zaključio predsjednik „Kruga 99“, jedini put ka stvarnoj nezavisnosti i zdravijoj okolini.