Zapadnu Evropu ove sedmice pogodile su rekordno visoke temperature, a novi toplotni udar dostigao je vrhunac. Francuska je zabilježila porast broja utapanja jer su građani tražili osvježenje u rijekama i kanalima, dok je na sjeverozapadu zemlje, u departmanu Finister, došlo do incidenta koji je hiljade domaćinstava ostavio bez struje.

U utorak je Francuska imala najtopliji dan u istoriji mjerenja – meteorološka služba Météo-France izmjerila je 44,3°C u mjestu Posos, a i druge regije suočile su se s dosad neviđenim temperaturama. U Velikoj Britaniji pripremaju se za vrućinu do 38°C, nakon što je već oboren junski rekord od 36,1°C, zbog čega su stotine škola zatvorene iz sigurnosnih razloga.

Španija bilježi blagi pad temperature, što je olakšanje nakon što je u utorak u južnoj Andaluziji izmjereno 44°C, iako će umjereno visoke temperature ostati na snazi. Ipak, stručnjaci upozoravaju da će se atmosferska kupola koja zagrijava zapadni dio kontinenta uskoro premjestiti na istok, u zemlje koje su znatno slabije pripremljene za ovakve ekstreme.

Prema prognozama WFY24, vikend donosi temperature od 40°C u Budimpešti i 39°C u Pragu, što je 15 stepeni iznad prosjeka za juni. Bratislava se priprema za 39°C – čak 17 stepeni više od uobičajenog – dok u području Dunavske ravnice u Bugarskoj u nedjelju očekuju 41°C. Sve ove regije suočit će se s tropskim noćima, kada temperatura ni noću ne pada ispod 20°C.

Zapadna Evropa već osjeća posljedice – veliki poremećaji i desetine smrtnih slučajeva, uprkos godinama priprema mediteranskih zemalja. Španija, primjerice, ima jednu od najvećih mreža klimatskih skloništa, a izmijenila je i pravila rada na otvorenom. Francuska se bori protiv efekta urbanog toplotnog ostrva uklanjanjem betona i asfalta, dok je u Parisu od 2020. zasađeno više od 100.000 stabala.

Međutim, veliki dijelovi centralne i istočne Evrope ostaju slabo pripremljeni zbog tradicionalno hladnije klime. Joana Vergini, osnivačica WFY24, ističe da zidana jezgra predratnih gradova i betonski panelni blokovi iz komunističkog doba imaju veliku termičku masu, ali nisu projektovani za ljetnju vrućinu. S malo hlada i bez rashladnih sistema, oni upijaju toplotu danju i oslobađaju je noću, a stanovi na posljednjim spratovima najteže prolaze.

Klimatizacija je u centralnoj Evropi mnogo rjeđa nego na Mediteranu, čak i u odnosu na Francusku. Većina domaćinstava oslanja se na noćno provjetravanje, ali tropske noći tu mogućnost ukidaju. „Vruće noći samostalno povećavaju smrtnost povezanu s vrućinom, a istraživanja pokazuju da su kombinovani dnevni i noćni ekstremi najopasniji“, objašnjava Vergini.

Bugarska, Mađarska i Češka suočavaju se s rizikom od opterećenja bolnica i hitnih službi, koje bilježe sve više intervencija. Škole i javne ustanove bez rashladne infrastrukture mogle bi biti zatvorene ili promijeniti radno vrijeme. Vergini upozorava i na pritisak na poljoprivredu i željezničku mrežu – vrućina donosi ograničenja brzine i rizik od deformacije šina, a nekoliko centralnoevropskih operatera već je uvelo mjere ublažavanja.