Tokom ljetnih vrućina najbolje je kombinovati više načina zaštite kože. Boravak u hladu, lagana odjeća dugih rukava, šešir širokog oboda i naočale s UV filterom jednako su važni kao i redovna primjena kreme širokog spektra sa SPF 30 ili više. Ipak, mnogi griješe prilikom upotrebe ovih preparata, zbog čega ne postižu željenu zaštitu.

Na policama se nalazi mnoštvo proizvoda za zaštitu od sunca, ali nisu svi isti. Prilikom odabira treba tražiti preparat sa SPF 30 ili višim koji pruža zaštitu i od UVA i od UVB zračenja, odnosno onaj s oznakom „široki spektar zaštite“. SPF (Sun Protection Factor) pokazuje stepen zaštite od UVB zraka, koji su glavni krivci za opekotine i značajan faktor rizika za rak kože. Što je SPF veći, to je zaštita jača, ali razlike nisu proporcionalne – SPF 15 blokira oko 93 odsto UVB zraka, SPF 30 oko 97, a SPF 50 oko 98 odsto. Zbog toga se SPF 30 smatra dovoljnim za većinu ljudi uz pravilno nanošenje, dok SPF 50 može biti bolji izbor za osobe svijetle puti, djecu ili one koji dugo borave na jakom suncu. No SPF nije jedini faktor – UVA zraci prodiru dublje u kožu i uzrokuju prijevremeno starenje i pigmentacije, a zajedno s UVB doprinose raku kože. Štetni efekti UVA često postaju vidljivi tek nakon godina izlaganja, stoga je važno birati proizvode koji imaju i odgovarajući SPF i jasno označenu UVA zaštitu.

Jedna od najčešćih pogrešaka jeste nanošenje nedovoljne količine preparata. Za lice se preporučuje otprilike četvrtina do polovine čajne kašičice, u zavisnosti od veličine lica i teksture proizvoda. Ako se zaštite i vrat i uši, potrebna je oko jedna puna čajna kašičica za te regije. Ne smiju se zaboraviti ni usne – preporučuje se balzam ili ruž za usne sa SPF 30 ili višim. Za cijelo tijelo prosječnoj odrasloj osobi treba oko 30 ml preparata, odnosno približno dvije supene kašike. Ukoliko se nanese manje, zaštita će biti znatno slabija od deklarirane.

Preparat je potrebno nanijeti na sve dijelove tijela koji će biti izloženi suncu, najbolje 15 do 30 minuta prije izlaska napolje, kako bi se ravnomjerno rasporedio. Zaštitu treba obnavljati najmanje svaka dva sata, a obavezno i nakon kupanja, brisanja peškirom ili intenzivnog znojenja, čak i ako na proizvodu piše da je vodootporan.

Sunce emituje UV zrake tokom cijele godine, a značajan dio UV zračenja prolazi i kroz oblake. Zato se krema za sunčanje preporučuje ne samo na plaži, već i prilikom svakodnevnih aktivnosti na otvorenom poput šetnje, vožnje bicikla, planinarenja ili rada u bašti. Redovna zaštita smanjuje rizik od opekotina, prijevremenog starenja kože i raka kože.

Kreme za sunčanje uglavnom zadržavaju efikasnost do isteka roka trajanja navedenog na pakovanju, pod uslovom da su pravilno čuvane. Pored roka, važan je i simbol otvorene teglice s brojem (npr. 6M, 12M) koji označava preporučeni period upotrebe nakon otvaranja. Ako je preparat promijenio boju, miris ili teksturu, ili niste sigurni koliko dugo je otvoren, najbolje ga je zamijeniti novim. Dobra je navika zabilježiti datum prvog otvaranja na pakovanju.

Na kraju, ne treba se oslanjati isključivo na kremu za sunčanje – nijedan preparat ne blokira 100 odsto UV zračenja. Najbolje je kombinovati više mjera zaštite: boraviti u hladu, izbjegavati izlaganje u periodu najjačeg UV zračenja, te nositi zaštitnu odjeću, šešir i naočale sa UV zaštitom. Samo tako možemo smanjiti rizik od opekotina, prijevremenog starenja i raka kože.