Nedavna studija objavljena u časopisu “Journal of the American Geriatrics Society” bavila se pitanjem mogu li probiotici, poznati kao korisne bakterije, poslužiti kao dodatak standardnoj terapiji antidepresivima.

Istraživači su otkrili da su starije osobe koje su uz redovne lijekove uzimale probiotski dodatak imale nešto izraženije smanjenje simptoma depresije i anksioznosti u odnosu na one koji su dobijali placebo. Međutim, naučnici upozoravaju da probiotici ne mogu zamijeniti antidepresive, već bi mogli biti samo podrška postojećem liječenju.

Kako je istraživanje provedeno? U studiji u Indiji učestvovalo je 58 osoba starijih od 60 godina s umjerenom depresijom. Svi su nastavili uzimati svoju uobičajenu terapiju antidepresivima. Nasumično su podijeljeni u dvije grupe: jedna je svakodnevno dobijala probiotski dodatak, a druga placebo identičnog izgleda. Istraživanje je trajalo 12 sedmica, nakon čega je uslijedio još tromjesečni period praćenja.

Tokom studije obje grupe su pokazale poboljšanje simptoma, ali su oni koji su uzimali probiotike imali veće smanjenje depresije i anksioznosti. Istraživači su koristili standardizirane skale i biološke pokazatelje poput moždanog neurotrofnog faktora (BDNF) i analize crijevne mikrobiote. Iako su rezultati pozitivni, nisu pronađeni jasni dokazi da su probiotici značajno popravili ukupan kvalitet života u odnosu na placebo.

Brian Luc, klinički direktor centra Blume Behavioral Health, izjavio je za Newsweek da su rezultati ohrabrujući, ali da postoji razlika između naučnih istraživanja i kliničke prakse. “Pacijenti s anksioznošću i depresijom žele pristupačne tretmane s manje stigme, pa su probiotici potencijalno zanimljivi. Ipak, oprez je potreban jer postoji rizik da ljudi zanemare dokazane terapije”, upozorio je Luc.

Prema njegovim riječima, ključna poruka je da probiotici mogu biti dodatna, ali ne i alternativna terapija. “Ako se veza potvrdi u budućim istraživanjima, probiotici bi trebali biti samo dio plana liječenja, a ne zamjena za lijekove ili druge metode zasnovane na dokazima”, dodao je.

Iako su rezultati obećavajući, naučnici ističu da je riječ o manjoj pilot-studiji te su potrebna veća istraživanja. Koautor dr Saibal Das iz Nacionalnog instituta za istraživanje bakterijskih infekcija u Kolkati najavio je planove za veće kliničko ispitivanje. Dr Abhinaba Ghosh, neuronaučnik iz Medicinskog centra Tata u Kolkati, naglasio je da je cilj razvoj pristupačnih zdravstvenih rješenja za širu populaciju.