Sa prvim toplijim danima mnogi posežu za kremama sa zaštitnim faktorom, no brojevi na pakovanjima često zbunjuju. Oznaka SPF na kremama za sunčanje prvenstveno se odnosi na zaštitu od UVB zraka, koji uzrokuju crvenilo i opekotine. SPF 15 blokira oko 93 posto UVB zračenja, SPF 30 približno 97 posto, dok SPF 50 dostiže zaštitu od oko 98 posto. Iako viši faktor pruža nešto bolju zaštitu, ključna je pravilna primjena, a ne samo visok broj.

Premalo nanesene kreme ozbiljno smanjuje stvarnu zaštitu, pa tako tanak sloj ne garantuje nivo naveden na ambalaži. Za lice i vrat preporučuje se količina dužine dva prsta, a često se zaboravljaju uši, vrat, dekolte, šake i područje uz kosu. Ovi dijelovi su podjednako izloženi suncu i zaslužuju pažnju.

Čak i krema sa SPF 50 ne ostaje djelotvorna cijeli dan, jer je znoj, voda, dodirivanje i brisanje postepeno uklanjaju. Obavezno je ponovno nanošenje nakon plivanja, intenzivnog znojenja ili brisanja kože. Oznaka “vodootporna” samo znači da krema bolje podnosi vodu određeno vrijeme, ali ne pruža trajnu zaštitu.

SPF broj se uglavnom odnosi na UVB zrake, ali UVA zraci prodiru dublje i uzrokuju prevremeno starenje kože i pigmentacijske promjene. Prilikom kupovine treba birati proizvode s oznakom “širok spektar zaštite”, “UVA/UVB” ili “broad spectrum”, jer pružaju potpuniju zaštitu od obje vrste ultraljubičastog zračenja.

SPF 30 može biti dovoljan za svakodnevnu upotrebu uz pravilno nanošenje, no SPF 50 je bolji izbor za osobe svijetle puti, one koje lako izgore, imaju osjetljivu kožu ili mnogo vremena provode na otvorenom. Viši faktor je naročito koristan na moru, planini i tokom sportskih aktivnosti. Ipak, nijedna krema nije dovoljna sama po sebi – šešir, naočale za sunce, lagana odjeća i boravak u hladu ostaju važan dio zaštite, posebno u najtoplijem dijelu dana.