Iako se nakon boravka na vrućini čini primamljivim, uranjanje u hladnu vodu ne smanjuje unutrašnju tjelesnu temperaturu, a kod nekih osoba može izazvati i zdravstvene komplikacije. Kada se koža naglo ohladi, krvni sudovi na površini se sužavaju, čime se smanjuje protok krvi i tijelo dobija signal da zadrži toplotu umjesto da je otpusti.

Ovisno o temperaturi vode, naglo hlađenje može dovesti do hladnog šoka, posebno ako je voda oko 15 stepeni. To izaziva brzo sužavanje krvnih sudova, porast krvnog pritiska i dodatno opterećenje srca, što predstavlja ozbiljan rizik za osobe sa srčanim oboljenjima. U ekstremnim slučajevima, hladni šok može uzrokovati nepravilan rad srca ili čak smrtni ishod, iako je to rijetko kod kućnog tuširanja.

Ni vrući tuševi nisu pametan izbor za vrijeme visokih temperatura. Voda toplija od tijela prenosi toplotnu energiju na organizam, čime se dodatno povećava unutrašnja temperatura i ometa prirodni proces hlađenja.

Optimalno rješenje je mlaka voda temperature između 26 i 27 stepeni. Ovakva voda omogućava da krv dospije do površine radi hlađenja, ali nije dovoljno hladna da bi tijelo pokrenulo mehanizam čuvanja toplote.

Hladna voda također lošije uklanja znoj, loj i bakterije s kože, što može ostaviti neugodan miris. Osim toga, izaziva stezanje kože i zatvaranje pora, čime se nečistoće zarobljavaju unutar njih i povećava rizik od pojave mitesera i akni. Topla ili mlaka voda daleko je efikasnija u otapanju i ispiranju nečistoća.

Stoga, umjesto ledenih kupki, preporučuje se postepeno hlađenje mlakom vodom. Ako želite dodatno rashlađivanje, polako smanjujte temperaturu vode ili postepeno uranjajte udove kako biste izbjegli šok za termoregulacioni sistem.