Ljetni period donosi više boravka vani, ali istovremeno povećava opasnost od tegoba uzrokovanih vrućinom. Sunčanica i toplotni udar predstavljaju ozbiljna stanja koja nastaju kada organizam izgubi sposobnost da se adekvatno ohladi. Iako se često miješaju, ključne razlike leže u načinu nastanka.

Toplotni udar se razvija kada tjelesna temperatura dostigne opasne razine, a tijelo više ne može samo da se rashladi – to se može desiti i bez direktnog izlaganja suncu, primjerice u pregrijanim prostorijama. Sunčanica je specifičan oblik toplotnog udara izazvan dugotrajnim boravkom na direktnom suncu, naročito ako glava nije zaštićena.

Prije nego što dođe do ozbiljnijih komplikacija, često se javlja toplinska iscrpljenost. Ukoliko se na vrijeme ne prepozna i ne liječi, ona može preći u sunčanicu ili toplotni udar. Simptomi toplinske iscrpljenosti uključuju obilno znojenje, slabost, vrtoglavicu, mučninu, glavobolju, blijedu kožu i ubrzan puls. Pomoć se sastoji u premještanju osobe na hladno ili u hlad, osiguravanju odmora i tekućine (poželjno s elektrolitima), te hlađenju kože tuširanjem ili mokrim oblozima.

Kada organizam više ne može da izdrži pregrijavanje, javljaju se ozbiljni simptomi koji zahtijevaju hitnu ljekarsku intervenciju. Kod sunčanice se najčešće javljaju visoka temperatura, jako glavobolja, crvena, vruća i suva koža (bez znojenja), ubrzan puls, smetenost, gubitak svijesti i grčevi. Ukoliko primijetite ove znakove, odmah pozovite hitnu pomoć.

Trajanje sunčanice zavisi od težine stanja, brzine reakcije i opšteg zdravlja osobe. Blaži slučajevi mogu proći za jedan do dva dana uz odmor i hidrataciju, dok teži oblici mogu potrajati nekoliko dana ili sedmica. Oporavak je sporiji kod djece, starijih i hroničnih bolesnika, stoga ne treba zanemariti prve signale.

Opekline od sunca nisu isto što i sunčanica ili toplotni udar. One se manifestuju crvenilom, osjetljivošću, peckanjem, ljuštenjem i mjehurićima. Kod blažih opekotina preporučuje se nanošenje hidratantnih krema ili gela aloe vere, povećan unos tekućine, izbjegavanje daljeg izlaganja suncu i ne diranje mjehurića.

Najbolja zaštita je prevencija. Izbjegavajte direktno sunce između 11 i 15 sati, nosite laganu i svijetlu odjeću, obavezno zaštitite glavu šeširom ili kapom, redovno pijte vodu, koristite kreme sa zaštitnim faktorom (SPF) i UVA/UVB zaštitom, te boravite u hladu za vrijeme najvećih vrućina.

Toplotni udar može nastati i bez izlaganja suncu – u pregrijanim prostorijama, automobilima ili drugim zatvorenim prostorima s lošom ventilacijom. Najugroženiji su djeca, starije osobe, hronični bolesnici, sportisti i oni koji rade na otvorenom. Ako se pojave ozbiljni simptomi poput visoke temperature, dezorijentacije, otežanog govora, gubitka svijesti ili prestanka znojenja, odmah potražite medicinsku pomoć.