Agencija za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA) upozorila je da bi najnovije odluke Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH, usmjerene protiv IDDEEA-e i Uprave za indirektno oporezivanje (UIO), mogle izazvati ozbiljne poremećaje u funkcionisanju ključnih državnih sistema, uključujući naplatu javnih prihoda, rad sudova i digitalne usluge, te ugroziti pravnu sigurnost građana i privrede.

Kako su iz ove institucije kazali, nije riječ o običnom sporu između dvije agencije niti o tehničkom pitanju vezanom za zaštitu podataka, već o odlukama koje direktno pogađaju rad osnovnih sistema države, a čije posljedice mogu biti dalekosežne po budžet, pravosuđe, privredu i pravnu sigurnost.

Naglasili su da Agencija za zaštitu ličnih podataka nema zakonsku osnovu da zabranjuje izdavanje kvalificiranih elektronskih potpisa niti da nadzire rad ovjerilaca.

Prema njihovim riječima, Zakon o elektronskom potpisu BiH u tom pogledu ne ostavlja prostora za drugačije tumačenje – član 20. jasno propisuje da nadzor nad ovjeriocima obavlja nadležni organ pri Ministarstvu komunikacija i transporta BiH, dok član 21. određuje da isti organ, pod zakonskim uslovima, može obustaviti usluge ovjerioca.

– Dakle, zakon je nedvosmislen. Ne Agencija za zaštitu ličnih podataka ili njen direktor Dragoljub Reljić, koji je od prošle godine u tehničkom mandatu – poručili su iz IDDEEA-e.

Ističu da su, uprkos jasnim zakonskim odredbama, donesene odluke koje, kako tvrde, predstavljaju preuzimanje nadležnosti drugog državnog organa i direktno blokiraju sisteme koji u BiH funkcionišu godinama.

Posebno zabrinjava, navode, što je Ministarstvo komunikacija i transporta BiH, kao jedini nadležni organ, u više službenih akata potvrdilo da IDDEEA i UIO BiH ispunjavaju sve zakonske, sigurnosne i tehničke uslove za izdavanje kvalificiranih elektronskih potpisa, te da nadzori nisu pokazali nikakve nepravilnosti.

Naglasili su da nije riječ o novim ili planiranim sistemima, već o onima koji su već godinama u funkciji, integrisani u ključne državne procese poput fiskalnog sistema, pravosuđa i drugih javnih servisa.

– Intervencija u već uspostavljeni sistem donosi mnogo ozbiljnije posljedice od uobičajenog regulatornog djelovanja. Dakle, ovdje se ne radi o ispravljanju nezakonitosti, već o direktnom prekoračenju ovlasti – istaknuto je u saopćenju.

Dodaju da cijeloj situaciji posebnu težinu daje činjenica da se sve dešava neposredno nakon odluke Ustavnog suda BiH u predmetu U-1/25, kojom je utvrđeno da oblast elektronske identifikacije, kvalificiranih elektronskih certifikata i sistema digitalnog povjerenja spada u isključivu nadležnost države BiH, te da entiteti nemaju ustavni kapacitet za uspostavljanje paralelnih sistema.

Podsjećaju da je, uprkos toj odluci, na entitetskom nivou usvojen novi zakon koji reguliše upravo oblast elektronske identifikacije, elektronskih dokumenata i usluga povjerenja, čime je, kako navode, ponovo pokrenut pokušaj preuzimanja prostora koji je Ustavni sud već definisao kao isključivo državni.

Kako upozoravaju, posljednje odluke Agencije za zaštitu ličnih podataka ne mogu se posmatrati izolovano, jer njihov direktan efekat je zaustavljanje državnih institucija u obavljanju poslova koji su, prema odluci Ustavnog suda, isključivo državni.

– Kada entiteti ne mogu preuzeti ovu oblast kroz zakon, a državnim institucijama se administrativnim putem onemogućava da je vrše, rezultat je isti – država ostaje bez operativnog kapaciteta, a prostor ostaje otvoren za paralelne entitetske i privatne strukture – poručeno je iz IDDEEA-e.

Iz ove agencije upozoravaju i da je ugrožen sistem UIO BiH kroz koji hiljade kompanija svakodnevno podnose PDV prijave, carinske deklaracije i druge fiskalne obaveze koristeći kvalificirane elektronske potpise, čime se direktno dovodi u pitanje kontinuitet podnošenja prijava i redovnog uplaćivanja PDV-a u državni budžet.

Istovremeno, navode da je ugrožen i pravosudni sistem BiH, jer je IDDEEA uspostavila sistem kvalificiranih elektronskih potpisa u više od 100 pravosudnih institucija širom zemlje, gdje hiljade sudija, tužilaca i službenika svakodnevno koriste elektronske potpise za donošenje odluka, razmjenu akata i vođenje postupaka.

Također upozoravaju da ozbiljna šteta prijeti i privredi BiH, budući da su privredni subjekti godinama ulagali u kvalificirane elektronske potpise i prilagođavali svoje poslovanje sistemima koje su uspostavile državne institucije.

Dodaju da se otvara i pitanje pravnog statusa svih kvalificiranih elektronskih potpisa koji su godinama izdavani i korišteni u pravnom prometu BiH, uključujući već zaključene pravne poslove, podnesene PDV prijave, sudske akte i druge pravne radnje zasnovane na tim certifikatima.

Ocjenjuju da takva pravna nesigurnost predstavlja ozbiljan udar na povjerenje građana i privrede u pravni sistem BiH, te upozoravaju da se istovremeno otvara prostor za buduće tužbe privrednih subjekata protiv BiH zbog posljedica koje bi ovakve odluke mogle izazvati.

U saopćenju se navodi i da ovakvo postupanje predstavlja opasan institucionalni presedan kojim organ bez izričite zakonske nadležnosti može, kroz pojedinačni upravni akt, faktički suspendovati izvršenje zakona BiH i blokirati rad državnih institucija.

IDDEEA je najavila da će odmah pokrenuti upravni spor pred Sudom BiH i zatražiti hitno stavljanje spomenutih rješenja van snage, te da će koristiti sva domaća i međunarodna pravna i institucionalna sredstva radi zaštite zakonitosti rada državnih institucija i sprečavanja urušavanja sistema koji su građeni godinama.

– Ovo pitanje više nije samo pravno pitanje između dvije institucije. Ovo je pitanje zaštite ustavnog poretka BiH, zaštite državnih nadležnosti i zaštite pravne sigurnosti građana i privrede. Ako se danas dozvoli da organ bez zakonske nadležnosti suspenduje sisteme države, sutra nijedna državna nadležnost više neće biti sigurna – zaključeno je u saopćenju.