Prema informacijama koje je Reuters dobio od upućenog izvora, okvirni sporazum između Sjedinjenih Država i Irana predviđa osnivanje privatnog investicionog fonda vrijednog 300 milijardi dolara, namijenjenog podsticanju ulaganja u tu bliskoistočnu zemlju. Više od polovine tog iznosa već je obezbijeđeno, a cilj je da obje strane dobiju ekonomski podsticaj za sklapanje konačnog dogovora kojim bi se okončao rat koji je izbio nakon američko-izraelskog napada na Iran u februaru.

Fond, koji bi trebao biti potpisan u petak, u potpunosti će se sastojati od privatnog kapitala – bez državnog novca ili grantova. Kompanije iz SAD-a, zalivskih arapskih država, Azije, Južne Amerike i Afrike već su se obavezale na učešće, a sredstva će biti usmjerena u sektore energetike, logistike, proizvodnje i transporta. Izvor je naveo da su među obavezanim i firme iz Južne Koreje, Japana, Singapura, Malezije i Sjedinjenih Država, ali nije želio objaviti kompletnu listu.

Iranski zvaničnici prvobitno su tražili 400 milijardi dolara ratne odštete od SAD-a, ali je Washington to odbio. Umjesto toga, rodila se ideja o Fondu za obnovu i razvoj, koji bi funkcionirao kroz kredite, kreditne linije i direktno finansiranje obnove ratom pogođenih objekata poput čeličane “Mobarakeh”, rafinerija, aerodroma i infrastrukture. Regionalne zemlje učestvovale bi na različite načine.

Iran, inače jedna od najvećih ekonomija Bliskog istoka, decenijama je bio izoliran od globalnih tržišta kapitala zbog sankcija, te nije privlačio značajnija strana direktna ulaganja. Država raspolaže drugim po veličini dokazanim rezervama prirodnog gasa i četvrtim po veličini rezervama nafte, a ima i mlado i obrazovano stanovništvo od 92 miliona ljudi, raznoliku industrijsku bazu i neiskorišten potencijal u petrohemiji, rudarstvu, turizmu i poljoprivredi.

Investicioni fond potpuno je odvojen od paralelnog pregovaračkog procesa o ukidanju sankcija i oslobađanju zamrznute iranske imovine u inostranstvu, naglasio je izvor. Fond neće postati operativan dok se ne postigne konačan i zadovoljavajući sporazum, a memorandum o razumijevanju, koji će biti potpisan, trebao bi urediti proces tokom narednih 60 dana. U tom periodu očekuju se paralelni pregovori o nuklearnim pitanjima, sankcijama i regionalnoj sigurnosti.

Portparol Bijele kuće uputio je na intervju potpredsjednika J.D. Vancea, koji je izjavio da bi Iran mogao dobiti pristup fondu od 300 milijardi dolara, podržanom od strane zalivskih država, ako se pridržava dogovora – uključujući demontiranje nuklearnog programa, eliminaciju zaliha obogaćenog materijala i prihvatanje strogog inspekcijskog režima. Međutim, izvor nije želio otkriti kako će se fondom upravljati niti ko će ga voditi, ističući da su ključni detalji još uvijek u fazi dogovaranja.

Ovakav plan izaziva kontroverze zbog direktnog povezivanja ogromnog privatnog kapitala sa političko-sigurnosnim sporazumom, što je neuobičajeno u međunarodnim odnosima. Postavlja se pitanje transparentnosti upravljanja, kontrole novca i sigurnosti ulaganja, posebno imajući u vidu da Iran i dalje ima problem sankcija i ograničenog pristupa globalnim finansijama. Uključivanje velikih globalnih kompanija u takav mehanizam politički je osjetljivo i potencijalno rizično.

Predsjednik SAD-a Donald Trump negirao je navode o postojanju fonda od 300 milijardi dolara za Iran, govoreći na samitu G7 u Francuskoj. Trump je istaknuo da Washington neće finansirati takvu inicijativu, iako nacrt memoranduma o razumijevanju navodno predviđa izradu plana za obezbjeđivanje najmanje toliko sredstava. Mediji ocjenjuju da se Trumpovo negiranje odnosi prije svega na direktno američko finansiranje, a ne nužno i na postojanje šire inicijative za prikupljanje kapitala.