Foto: Reuters
Foto: Reuters

Gljivice koje “jede iznutra” mogla bi se širiti zbog zagrijavanja planeta

25. Maja 2025.
Tags:
Podijeli vijest

Nova istraživanja upozoravaju da će gljivice koje izazivaju infekcije i godišnje usmrte milionski broj ljudi značajno proširiti svoje područje djelovanja kako se svijet zagrijava — a svijet nije spreman za taj izazov.

Gljivice su prisutne svuda oko nas: od plijesni do pečurki, rastu u tlu, kompostu, vodi, i igraju važnu ulogu u ekosistemima. Međutim, neke vrste mogu imati razoran utjecaj na ljudsko zdravlje. Procjenjuje se da gljivične infekcije ubiju oko 2,5 miliona ljudi godišnje, a zbog nedostatka podataka stvarni broj može biti i veći.

Tim naučnika sa Univerziteta u Mančesteru koristio je kompjuterske simulacije i modele da predvidi buduću širenje vrste Aspergillus — čestih gljivica koje uzrokuju aspergilozu, tešku bolest najčešće pluća.

Otkrili su da će određene vrste Aspergillusa proširiti svoj domet kako klimatske promjene napreduju, zauzimajući nova područja u Sjevernoj Americi, Evropi, Kini i Rusiji.

„Gljivice su znatno manje istražene u poređenju s virusima i parazitima, ali ove karte pokazuju da će gljivični patogeni vjerovatno utjecati na većinu dijelova svijeta u budućnosti“, izjavio je Norman van Rijn, jedan od autora istraživanja i stručnjak za klimatske promjene i zarazne bolesti.

Iako je HBO-ova serija „The Last of Us“ fikcija o mutiranoj gljivici koja pretvara ljude u nasilne čudovišta, van Rijn se nada da će podići svijest o stvarnim gljivičnim infekcijama koje svakodnevno pogađaju milione ljudi.

Gljivice Aspergillus rastu u obliku sitnih niti u tlu širom svijeta i izbacuju na stotine hiljada sitnih spora koje se šire zrakom. Ljudi udišu te spore svakodnevno, ali imuni sistem većine ih eliminiše bez problema.

Ipak, osobe sa plućnim bolestima poput astme, cistične fibroze i KOPB-a, kao i oni sa oslabljenim imunitetom (npr. pacijenti sa karcinomom, nakon transplantacije ili teške gripe/Covid-19) imaju veći rizik.

„Ako imuni sistem ne uspije očistiti spore, gljivica počinje rasti i doslovno vas ‘jede iznutra’“, rekao je van Rijn.

Aspergiloza ima smrtnost od 20 do 40 posto i teško se dijagnostikuje jer simptomi poput groznice i kašlja često podsećaju na druge bolesti.

Još je zabrinjavajuće što gljivični patogeni postaju otporniji na liječenje — trenutno postoje samo četiri klase antifungalnih lijekova.

Istraživanje pokazuje da će topla klima omogućiti širenje vrste Aspergillus flavus, koja voli tropska područja, za čak 16% ako se nastavi sagorijevanje fosilnih goriva. Ova vrsta može izazvati teške infekcije, otporna je na mnoge lijekove i može zaraziti prehrambene kulture, što predstavlja prijetnju sigurnosti hrane.

Druga vrsta, Aspergillus fumigatus, koja preferira umjerene klime, mogla bi se proširiti sjevernije prema Arktiku i povećati svoj domet za 77,5% do 2100. godine, izlažući oko 9 miliona ljudi u Evropi riziku.

S druge strane, u nekim područjima poput podsaharske Afrike, temperature bi mogle postati previsoke za preživljavanje Aspergillusa, što bi također moglo poremetiti ekosisteme jer gljivice igraju važnu ulogu u zdravlju tla.

Ekstremni vremenski uslovi poput suša, poplava i toplotnih talasa mogu pomoći širenju spora na velike udaljenosti. Na primjer, nakon tornada 2011. godine u Joplinu (SAD) zabilježeni su skokovi u broju gljivičnih infekcija.

Ekspertkinja Elaine Bignell iz Univerziteta Exeter ističe da nas ovo istraživanje upozorava na prijetnju gljivičnih bolesti iz prirode i našu nedovoljnu spremnost za promjene u njihovom širenju.

Ipak, mnogo je nepoznanica i potrebna su dalja istraživanja, dodaje.

Profesor Justin Remais sa UC Berkeleyja vodi studiju o preko 100 miliona pacijenata u SAD-u i kaže da se broj slučajeva aspergiloze povećava za oko 5% godišnje.

„Gljivični patogeni postaju sve češći i otporniji na liječenje, a tek počinjemo razumijevati kako klimatske promjene tome doprinose“, rekao je.

Ljudi su navikli na vijesti o bakterijskim, virusnim i parazitskim bolestima, ali manje o gljivičnim, što je pogrešno jer su vrlo opasne.

„U budućnosti svako od nas može biti pogođen“, upozorava Bignell.