Srčani i moždani udari izuzetno rijetko nastupaju bez ikakvih prethodnih znakova upozorenja, pokazuje novo istraživanje.

Studija koja je obuhvatila više od devet miliona odraslih osoba iz Južne Koreje i Sjedinjenih Američkih Država otkrila je da gotovo svim ozbiljnim kardiovaskularnim događajima prethodi jedan od četiri ključna faktora rizika.

Riječ je o povišenom krvnom pritisku, povišenom holesterolu, povišenom šećeru u krvi i pušenju, bilo da je riječ o aktivnim ili bivšim pušačima.

Kada se ovi faktori posmatraju zajedno, u dugoročnoj studiji objavljenoj 2025. godine utvrđeno je da su prethodili čak 99 posto svih kardiovaskularnih incidenata.

Čak i kod žena mlađih od 60 godina, koje spadaju u grupu s najmanjim rizikom, više od 95 posto srčanih ili moždanih udara bilo je povezano s jednim od navedenih faktora.

Povišen krvni pritisak pokazao se kao najčešći pojedinačni faktor rizika – u SAD-u i Južnoj Koreji više od 93 posto osoba koje su doživjele srčani udar, moždani udar ili zatajenje srca imalo je prethodno dijagnosticiranu hipertenziju.

Vodeći autor studije, kardiolog Philip Greenland sa Univerziteta Northwestern, naglasio je da je kontrola ovih faktora rizika ključna za prevenciju, te da se pažnja ne smije skretati na druge, teško lječive uzroke.

Njegov tim smatra da rezultati osporavaju nedavne tvrdnje kako se srčani i moždani udari sve češće javljaju bez klasičnih faktora rizika, jer su ranije studije možda propustile dijagnoze ili nisu registrovale nivoe rizika ispod kliničkog praga.

U pratećem uredničkom komentaru, kardiologinja Neha Pagidipati sa Univerziteta Duke istakla je da nalazi jasno pokazuju koliko je važno upravljati zdravstvenim rizicima prije nego što dovedu do ozbiljnih, potencijalno smrtonosnih posljedica, poručujući: „Moramo i možemo bolje.“

Dodatna istraživanja Klinike Mayo iz septembra 2025. godine analizirala su 1.474 slučaja srčanog udara kod osoba mlađih od 65 godina u periodu od 2003. do 2018. godine u okrugu Olmsted u Minesoti.

Pažljivom analizom medicinske dokumentacije utvrđeno je da je kod više od polovine srčanih udara kod žena uzrok bio drugačiji od klasične aterotromboze – kod muškaraca je ona činila 75 posto slučajeva, a kod žena svega 47 posto.

Kod 34 posto žena srčani udar bio je posljedica nesklada između potrebe i ponude kiseonika u srcu, uzrokovanog stresovima poput anemije ili infekcije, dok su ostali značajni uzroci uključivali spontanu disekciju koronarnih arterija i embolije.

Kardiologinja Claire Raphael zaključila je kako je razumijevanje zašto je do srčanog udara došlo jednako važno kao i samo liječenje, jer pogrešna dijagnoza može dovesti do manje efikasne ili čak štetne terapije.