Premijer Kosova Albin Kurti istakao je kako se srbijanski lider Aleksandar Vučić sve više okreće Moskvi, s obzirom na to da su njegove simpatije i strahovi usmjereni ka Kremlju, dok Vladimir Putina koristi i Vučića i Srbiju kao sredstvo u svom sukobu sa EU i NATO.

U intervjuu za austrijski list Presse, Kurti je poručio da autokratski ruski predsjednik nastoji demonstrirati kako i država koja nije članica EU ili NATO može uspješno djelovati, što ima izuzetno negativne posljedice po evropski kontinent i stabilnost Zapadnog Balkana.

On je podsjetio da u Nišu, udaljenom 160 kilometara od Prištine, funkcioniše rusko-srpski humanitarni centar sa kapacitetom od 3.000 osoba za navodne krizne situacije, dok u Beogradu djeluju regionalna sjedišta ruskih medijskih kuća RT i Sputnjik, te da je hibridni rat već započeo.

Prema Kurtijevim riječima, za vrijeme kosovskih izbora RT i Sputnjik su svakodnevno emitovali priloge usmjerene protiv njegove vlade; istakao je da unutar Kosova više ne postoje paralelne srpske strukture koje bi mogle iznutra destabilizovati zemlju, ali su vanjski napadi mogući, a u slučaju Putinove eskalacije na istoku Evrope, Srbija bi mogla poslužiti kao poslušni saveznik.

Govoreći o normalizaciji veza sa Beogradom, koja predstavlja ključnu barijeru na kosovskom evropskom putu, Kurti je naveo da je 2023. sa Vučićem sklopio dogovor, ali ga srbijanski predsjednik ne provodi.

Kosovski premijer je izjavio da Priština teži prijateljskim susjedskim odnosima sa Srbijom, ali puna normalizacija podrazumijeva međusobno priznavanje; Beograd mora prihvatiti stvarnost i ne smije poricati zločine iz prošlosti, a uspostavljanje normalnih evropskih odnosa bilo bi u najboljem interesu i same Srbije.

Kurti je dodao kako Brisel ne bi smio dozvoliti da Kosovo ostane jedina država na Zapadnom Balkanu bez statusa kandidata za članstvo u EU.

Potvrdio je novinarsku primjedbu da učestale političke krize koče evropsku integraciju Kosova, ali je naglasio da, uprkos narušenom imidžu, Kosovo bilježi stabilan ekonomski rast te po brojnim pokazateljima demokratije i ljudskih prava prednjači u regionu.

Na pitanje o pet država članica EU koje još uvijek ne priznaju kosovsku nezavisnost, Kurti je rekao da Priština intenzivno radi na tome, a da je atmosfera sa tim zemljama pozitivna i sve bolja, iako nedostaje konačan korak – priznanje; istakao je da, ukoliko zbog internih problema ne mogu priznati Kosovo kao državu, mogu barem glasati za dodjelu statusa kandidata, podsjetivši da su te zemlje već odobrile viznu liberalizaciju i Sporazum o pridruživanju sa Kosovom.