Štitnjača, žlijezda u obliku leptira smještena ispod grkljana, ima ključnu ulogu u regulaciji metabolizma, potrošnje energije, tjelesne temperature, rada srca, razvoja mozga, rasta kostiju i sazrijevanja organskih sistema. Ona proizvodi hormone tiroksin (T4) i trijodtironin (T3) koji su neophodni za normalno funkcionisanje organizma.

Hipofiza luči hormon TSH koji kontroliše rad štitnjače, a cijeli sistem funkcioniše kroz složen mehanizam međusobne regulacije kojim se održava stabilna nivo hormona. U dječjoj i adolescentnoj dobi hormoni štitnjače su posebno važni za pravilan rast kostiju, sazrijevanje nervnog sistema i razvoj reproduktivnih organa.

Zbog toga poremećaji rada štitnjače u pubertetu mogu značajno uticati na fizičko, emocionalno i intelektualno funkcionisanje mladih. Pubertet je razdoblje intenzivnih hormonalnih, tjelesnih i psiholoških promjena koje mogu otkriti već postojeće probleme sa štitnjačom ili doprinijeti njihovom razvoju.

Simptomi poremećaja štitnjače često se mogu zamijeniti s uobičajenim promjenama tokom puberteta, što otežava pravovremenu dijagnozu. Hipotireoza, odnosno smanjen rad štitnjače, najčešće je uzrokovana Hashimotovim tireoiditisom, autoimunom bolešću koja postepeno oštećuje tkivo žlijezde.

Simptomi hipotireoze uključuju umor, debljanje, osjećaj hladnoće, usporen rast, odgođen pubertet i pad školskog uspjeha. Hipertireoza, ili pojačan rad štitnjače, najčešće je posljedica Gravesove bolesti, također autoimune bolesti koja dovodi do prekomjerne proizvodnje hormona.

Adolescenti s hipertireozom često imaju ubrzan rad srca, gubitak težine, pojačano znojenje, nervozu i nagle promjene raspoloženja. Kod nekih se javlja i povećanje štitnjače, a Gravesova bolest može uzrokovati promjene na očima poput suhoće, crvenila ili izbočenosti.

Hashimotov tireoiditis je najčešća autoimuna bolest štitnjače kod djece i adolescenata. U početku može biti gotovo bez simptoma ili s blagim povećanjem žlijezde, ali s vremenom često dovodi do hipotireoze.

Guša, odnosno povećanje štitnjače, nije bolest sama po sebi već znak koji može biti povezan s normalnom, smanjenom ili pojačanom funkcijom. Čvorići na štitnjači mogu biti dobroćudni ili, rjeđe, zloćudni, a mogu biti nefunkcionalni ili hiperfunkcionalni.

Problemi sa štitnjačom u pubertetu mogu uticati i na reproduktivni sistem. Kod djevojčica se javljaju neredovite menstruacije, obilna ili oskudna krvarenja i kašnjenje prve menstruacije, dok kod dječaka može doći do poremećaja normalnog spolnog razvoja.

Poremećaji štitnjače često utječu na raspoloženje, pa se simptomi mogu pogrešno pripisati anksioznosti, depresiji ili poremećajima ponašanja. Ljekarski pregled preporučuje se kad simptomi traju duže vrijeme i ne mogu se objasniti uobičajenim pubertetskim promjenama.

Posebnu pažnju treba obratiti na dugotrajan umor, izražene promjene tjelesne težine bez jasnog razloga, pojačano znojenje, osjećaj hladnoće, ubrzan rad srca, hronične probleme s koncentracijom i nagle promjene raspoloženja. Roditelji bi trebali potražiti savjet ljekara ako primijete usporen rast, zaostajanje u pubertetskom razvoju, pojavu otekline na prednjoj strani vrata ili neobjašnjivo pogoršanje školskog uspjeha.

Kod djevojčica dodatni razlog za obradu su poremećaji menstrualnog ciklusa, dok kod dječaka treba obratiti pažnju na odstupanja u spolnom sazrijevanju. Dijagnoza se najčešće postavlja jednostavnim krvnim pretragama koje mjere vrijednosti TSH, T3 i T4 hormona te autoantitijela, a često se radi i ultrazvuk štitnjače radi procjene veličine i strukture žlijezde.