Jutarnja navika
Šetnja poslije doručka: Jednostavan trik za stabilan šećer u krvi
Šetnja poslije doručka: Jednostavan trik za stabilan šećer u krvi
Osobama koje imaju dijabetes svakodnevno je izazov održati nivo glukoze pod kontrolom, ali stručnjaci naglašavaju da čak i kratka šetnja u trajanju od deset minuta odmah nakon doručka može znatno sniziti šećer u krvi već na početku dana.
Fizička aktivnost neposredno nakon obroka toliko je djelotvorna da Američki koledž sportske medicine savjetuje osobama s dijabetesom tipa 2 da vježbanje planiraju poslije jela, a ne prije. Prema riječima stručnjaka, i samo deset minuta hodanja dovoljno je da se postigne osjetna razlika, pod uslovom da se krene odmah po završetku obroka, prenosi EatingWell.
Kako hodanje poslije doručka utiče na šećer u krvi
Nakon unosa hrane nivo glukoze prirodno raste, a kratka šetnja smanjuje nagli skok jer se glukoza odmah troši za energiju umjesto da ostaje u krvi, objašnjava registrovana dijetetičarka Rebeka Jaspan. Aktivni mišići brzo preuzimaju glukozu, što rezultira manjim porastom šećera.
Vrijeme je od presudnog značaja: istraživanje je pokazalo da desetominutno hodanje neposredno nakon konzumiranja ugljikohidrata dovodi do nižih skokova glukoze i nižeg prosječnog nivoa šećera u krvi u poređenju s čekanjem od pola sata i hodanjem tri puta duže.
Poboljšava osjetljivost na insulin
Kod osoba s dijabetesom tijelo ili ne reaguje pravilno na insulin ili ga ne proizvodi dovoljno, ističe Ejmi Kimberlen, portparolka Akademije za ishranu i dijetetiku. Redovnom vježbom ćelije postaju osjetljivije na insulin, što znači da šetnja poslije doručka, ukoliko postane svakodnevna navika, postepeno poboljšava tu osjetljivost. Iako efekti vježbanja na osjetljivost na insulin mogu trajati do 24 sata, nakon toga nestaju, pa je ključna učestalost aerobnih aktivnosti, čak i kratkih, objašnjava dijetetičarka Loren Planket.
Podstiče crevne bakterije koje pomažu regulaciji šećera
Svakodnevna šetnja nakon doručka indirektno doprinosi regulaciji glukoze utičući na crevnu mikrobiotu, navodi Kimberlen. Korisne crevne bakterije proizvode antiinflamatorna jedinjenja – masne kiseline kratkog lanca – koja poboljšavaju energetski metabolizam, što vodi efikasnijem korištenju glukoze i boljoj osjetljivosti na insulin.
Smanjuje stres
Iako se visok šećer u krvi često povezuje isključivo s ishranom, Američko udruženje za dijabetes upozorava da stres također može podići nivo glukoze. Jaspan objašnjava da stres povećava hormone kortizol i adrenalin, pripremajući tijelo za reakciju „bori se ili bježi“, što signalizira jetri da oslobodi uskladištenu glukozu u krvotok, iako to nije potrebno. Umereno hodanje ujutro snižava nivo hormona stresa, posebno kortizola, čime se osim snižavanja šećera u krvi dan započinje mirnije i opuštenije.


