Izrael i Liban postigli su novi dogovor o obnavljanju krhkog primirja, s ciljem da se pregovori o sveobuhvatnom mirovnom sporazumu nastave kasnije ovog mjeseca. Sporazum, koji su objavile Sjedinjene Države, Izrael i Liban u srijedu, došao je nakon što su izraelske snage izvele najdublji prodor u libansku teritoriju u posljednjih 25 godina. Ipak, dogovor sadrži sporne tačke, uključujući stvaranje „pilot“ sigurnosnih zona unutar Libana iz kojih bi Hezbollah, militantna grupa koju podržava Iran, bio isključen, te odredbu o eventualnom razoružanju te grupe. Libanski predsjednik Joseph Aoun ocijenio je u četvrtak da je ovo „posljednja šansa za konačno i sveobuhvatno primirje“, nakon što prethodni dogovor iz novembra 2024. godine, koji je također bio posredovan od SAD-a, nije uspio zaustaviti borbe.

Ključni faktor za uspjeh sporazuma ostaje ponašanje Hezbollaha, iako ta grupa nije zvanično učestvovala u pregovorima. Vođa Hezbollaha, Sheikh Naim Kassem, oslonio se na iranski uticaj, a Teheran je insistirao da svaki dogovor o okončanju sukoba s Iranom mora uključivati i Liban. Kassem je u četvrtak oštro kritizirao sporazum, nazvavši ga „Sataninim snom na nebu“, te je zahtijevao potpuni prekid vatre i povlačenje izraelskih trupa, tvrdeći da će dogovor destabilizirati Liban i produbiti podjele. „Sporazum dozvoljava Izraelu da politikom postigne ono što nije mogao ratom. Dok traje okupacija, otpor će se nastaviti“, poručio je Kassem.

Prema zajedničkom saopćenju, primirje je „uslovljeno potpunim prekidom vatre Hezbollaha i evakuacijom svih njegovih operativaca južno od rijeke Litani“, koja se nalazi tridesetak kilometara od izraelske granice. Izraelske snage trenutno su prodrle daleko iza Litani, zbog čega su stotine hiljada Libanaca napustile svoje domove. Dogovoreno je ubrzano uspostavljanje „pilot zona“ pod isključivom kontrolom Libanskih oružanih snaga, gdje ne bi bilo mjesta nedržavnim akterima. Time se vrši pritisak na finansijski oslabljenu libansku vojsku, a postoji bojazan da bi konfrontacijski pristup razoružavanju Hezbollaha mogao izazvati sukob širom zemlje. U saopćenju se pominje i sigurnosni okvir koji uključuje „raspuštanje nedržavnih naoružanih grupa i sprječavanje njihovog ponovnog pojavljivanja“, ali način ostvarivanja tih ciljeva ostaje nejasan.

Sporazum pokušava odvojiti libansku krizu od sukoba s Iranom, pa su u zajedničkom saopćenju osuđeni iranski napadi na zemlje u regionu i aktivnosti koje potkopavaju stabilnost Bliskog istoka. Jasno je naglašeno da budućnost odnosa Izraela i Libana moraju odlučiti dvije suverene vlade, te da „svaki sporazum o prekidu neprijateljstava mora biti postignut direktno između dvije vlade, uz posredovanje Sjedinjenih Država“. Ovom formulacijom nastoji se spriječiti Teheran da koristi Hezbollah i libanski sukob kao adut u vlastitim pregovorima o primirju.

Uprkos početnom dogovoru o prekidu vatre iz sredine aprila, borbe su nastavljene, a izraelski ministar odbrane Israel Katz izjavio je u četvrtak da će vojska ostati u sigurnosnoj zoni u Libanu i nastaviti operacije protiv infrastrukture Hezbollaha. „Vojska će, u ovoj fazi, nastaviti s vatrom i aktivnostima na terenu“, rekao je Katz, dodajući da bi aranžmani mogli na kraju dovesti do mirovnog sporazuma. Istovremeno, izraelska vojska upozorila je stanovnike južnog Libana da nastavlja gađati ciljeve Hezbollaha južno od rijeke Zahrani, poručivši da „svako ko se kreće južno od rijeke dovodi svoj život u opasnost“.