Izrael i Liban su, prema navodima administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa, postigli dogovor o primjeni prekida vatre, s namjerom da se okončaju višenedeljni sukobi i otkloni jedna od ključnih prepreka za širi mirovni sporazum sa Iranom.

Zajedničko saopćenje State Departmenta precizira da primirje počiva na potpunom zaustavljanju napada Hezbollaha i povlačenju njegovih boraca iz južnog Libana. U planu je i formiranje takozvanih pilot zona, gdje će libanska vojska imati isključivu kontrolu, bez prisustva nedržavnih snaga.

Hezbollah, međutim, nije bio dio pregovaračkog procesa. Zvaničnik ove organizacije izjavio je za AFP da “neće pristati na djelimičan prekid vatre”, što ozbiljno dovodi u pitanje održivost čitavog dogovora.

Prvobitno je bilo planirano da primirje stupi na snagu 17. aprila, ali su borbe nastavljene, a obje strane su se međusobno optuživale za kršenje dogovora. Ovo su ujedno bili četvrti direktni diplomatski susreti izraelskih i libanskih zvaničnika od izbijanja sukoba 2. marta, kada je Hezbollah obnovio napade na Izrael u znak podrške Iranu.

Uprkos diplomatskim pomacima, nasilje na terenu se nastavilo. U srijedu su zabilježene nove prekogranične akcije – Hezbollah je tvrdio da je gađao izraelske vojnike, dok su izraelski vazdušni udari, prema dostupnim informacijama, usmrtili najmanje devet osoba na jugu Libana.

Isti dan, Trump je izjavio kako želi odvojiti pregovore o libanskoj krizi od onih koji se tiču rata s Iranom. Teheran, međutim, smatra da su ta pitanja neraskidivo povezana te je zaprijetio obustavom mirovnih pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama, zbog izraelske ofanzive u Libanu.

Trump je ranije tvrdio da je spriječio neposredni izraelski napad na Bejrut, te da je razgovarao s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom i predstavnicima Hezbollaha nakon čega je, kako kaže, postignut dogovor da “sva pucnjava prestane”. Istom prilikom je Netanyahua nazvao “pomalo ludim”, ističući da izraelske operacije otežavaju američke napore za postizanje mira s Iranom.

Analitičari procjenjuju da Izrael nastoji nanijeti što veće gubitke Hezbollahu prije mogućeg mirovnog sporazuma s Iranom. Netanyahu je potvrdio da s Trumpom dijeli cilj – razoružanje Hezbollaha i uspostavljanje mira između Izraela i Libana.

Sukobi su se istovremeno proširili i na druge dijelove regiona. Iran je izveo napad na Kuvajt, pri čemu je jedna osoba poginula, aerodrom je oštećen, a desetine ljudi ranjeno. S druge strane, američka vojska izvela je udare u blizini Hormuškog moreuza, dodatno destabilizujući ionako krhko primirje između SAD-a, Izraela i Irana.

Ovi napadi izazvali su rast cijena nafte za gotovo dva posto, dok Hormuški moreuz ostaje uglavnom zatvoren već više od tri mjeseca od početka rata.

Iranska revolucionarna garda negirala je odgovornost za napad na kuvajtski aerodrom, tvrdeći da su štetu izazvali američki presretački projektili. Američka vojska, međutim, insistira da su iranski dronovi namjerno ciljali aerodrom.

Politički pritisak raste i unutar Sjedinjenih Američkih Država. Predstavnički dom Kongresa izglasao je mjeru kojom se predsjednik obavezuje da zatraži odobrenje Kongresa za nastavak rata – ili da povuče američke snage. Ipak, pravni učinci ove odluke još uvijek su nejasni.

Situacija na terenu ostaje izuzetno napeta, a uprkos intenzivnim diplomatskim naporima, trajni prekid vatre i dalje je daleko od izvjesnosti.