Naučnici iz NASA-e saopćili su u utorak da je misija sonde MAVEN, koja je više od 11 godina proučavala atmosferu Marsa, zvanično okončana. Kontakt sa letjelicom izgubljen je prije šest mjeseci.

MAVEN, akronim za Mars Atmosphere and Volatile Evolution, bio je prva svemirska misija posvećena isključivo proučavanju atmosfere Crvene planete. Lansiran 2013. godine, u orbitu Marsa ušao je 2014. i nadmašio prvobitno planirani jednogodišnji radni vijek za čitavu deceniju.

Zvaničnici NASA-e izjavili su u srijedu da su posljednji signal od MAVEN-a primili 6. decembra, nakon čega je letjelica, prilikom prolaska iza Marsa, nenadano izgubila komunikaciju. Kasnije je utvrđeno da se nalazi u stanju iz kojeg se ne može oporaviti.

Mike Moreau, menadžer projekta MAVEN u Goddard centru za svemirske letove u Marylandu, kazao je da NASA-in revizijski tim radi na utvrđivanju uzroka kvara.

MAVEN je služio i kao prenosnik naučnih podataka sa rovera Curiosity i Perseverance na Zemlju. Tiffany Morgan, direktorica programa istraživanja Marsa u NASA-inom Odjelu za planetarne nauke, navodi da sada povremeno dolazi do manjih kašnjenja u prijenosu tih podataka.

Sonda MAVEN istraživala je atmosferu Marsa i njene interakcije sa Suncem i sunčevim vjetrom – stalnim protokom nabijenih čestica velikom brzinom – kako bi se bolje razumjelo kako je planeta gubila svoju atmosferu kroz istoriju.

Prije više od tri milijarde godina Mars je imao gušću atmosferu i obilje tekuće vode na površini, što je moglo pogodovati mikrobnom životu. Proučavanje sadašnjeg gubitka atmosfere daje uvid u to kako je Mars postao negostoljubiv svijet kakav je danas.

Curry je izjavio da danas imamo bolje razumijevanje atmosferskog bjega na Marsu nego na bilo kojoj drugoj planeti, uključujući Zemlju.

MAVEN je, između ostalog, otkrio da se erozija Marsove atmosfere značajno povećava tokom svemirskih vremenskih nepogoda – kada solarne oluje izbiju sa Sunčeve površine. Također je pronašao nekoliko vrsta polarnih svjetlosti koje se pojavljuju kada energične čestice iz ovih oluja udare u atmosferu. U saradnji sa roverom Perseverance, po prvi put je zabilježena aurora na Marsu u vidljivom spektru, dok je nebo blago svijetlilo zelenom bojom.

Lanjske godine MAVEN je uspio posmatrati i međuzvjezdanu kometu 3I/ATLAS.

Moreau je kazao da NASA-in revizijski tim nastavlja istragu o tome šta se dogodilo sa MAVEN-om, te da očekuju rezultate u narednim mjesecima.

Moreau je objasnio da se MAVEN, koji inače nije rotirao u orbiti, nakon prolaska iza Marsa okretao brzinom od 2,7 obrtaja u minuti. Revizijski tim je zaključio da je zbog te rotacije došlo do pražnjenja baterija, što je na kraju dovelo do gubitka napajanja komunikacijskog sistema.

Greg Heckler, zamjenik menadžera programa za NASA-ine svemirske komunikacije, izjavio je da njihova mreža za prijenos podataka s Marsa još uvijek ima četiri operativne letjelice, ali su zbog kvara MAVEN-a uvedene manje prilagodbe u radu rovera. Morgan je dodala da je mreža dovoljno otporna da nadoknadi gubitak MAVEN-a.

Prema riječima NASA-inih zvaničnika, MAVEN će ostati u orbiti još 50 do 100 godina prije nego što padne na površinu Marsa, a pritom neće ugroziti nijednu drugu letjelicu. Sonda se kreće vrlo eliptičnom orbitom, približavajući se Marsu na udaljenost od 180 do 220 kilometara, dok je najveća udaljenost oko 4.000 kilometara.