Microsoft je u utorak predstavio novi kvantni računarski čip koji je redizajniran uz pomoć vještačke inteligencije. Kompanija sada vjeruje da će komercijalno korisne kvantne mašine biti dostupne do 2029. godine. Ovaj cilj stavlja Microsoft u istu ravan s IBM-om, koji je prošlog mjeseca najavio ulaganje od deset milijardi dolara u kvantne sisteme. Uz to, Microsoft je osnovao zasebnu kompaniju za proizvodnju kvantnih čipova za druge, uz podršku administracije predsjednika Donalda Trumpa. Ranije Microsoft nije davao konkretnu godinu za ovaj čip, već je govorio o periodu od nekoliko godina, a ne decenija.

Ključna promjena u odnosu na prethodnu verziju čipa je upotreba potpuno novog skupa materijala. Dok Google, IBM i mnogi drugi koriste supravodljive žice od aluminija, Microsoft je odlučio koristiti olovo, koje ima veći atom. Prema riječima Jasona Zandera, izvršnog potpredsjednika Microsofta zaduženog za kvantne napore, ova promjena je ostvarena uz pomoć AI alata razvijenih za nauku o materijalima. Rezultat je hiljadu puta bolje performanse u nekim aspektima Majorana 2 čipa. Zander je istakao da je ključni proboj bio pronalaženje načina da se olovo, koje je rastvorljivo u vodi, ugradi u čip bez da se ispere tokom proizvodnog procesa.

Microsoftov pristup kvantnom računarstvu oslanja se na kvazičestice poznate kao majorane, čije postojanje nije bilo dokazano dok Microsoft nije tvrdio da ih je uočio. Ove tvrdnje izazvale su brojne kritike fizičara koji smatraju da Microsoft nije javno objavio dovoljno podataka kako bi potvrdio svoje navode. Časopis Science je prošle godine upozorio čitaoce da istražuje podatke korištene u ranijoj Microsoftovoj studiji iz 2020. godine, a neki kritičari kažu da problemi s podacima i protokolima i dalje postoje u istraživanju objavljenom u utorak. Henry Legg, predavač kvantne fizike na Univerzitetu St. Andrews u Škotskoj, izjavio je da upotreba olova neće zaštititi Microsoft od osnovnog naučnog principa da rezultati moraju biti ponovljivi.

Microsoftovi rukovodioci kažu da poslovne tajne sprečavaju kompaniju da objavi sve podatke, ali da su oni u velikoj mjeri podijeljeni u povjerljivim razgovorima sa Američkom agencijom za napredne odbrambene istraživačke projekte (DARPA), koja procjenjuje izvodljivost nekoliko različitih tipova kvantnih sistema. Zander je poručio da su uradili dovoljno fizike da imaju odlične podatke i da ne bi trošio novac na inženjering ako bi smatrao da su još uvijek u zaostatku u fizici.