Već na samom startu izbornog procesa, političke stranke su počele s kršenjem zakona i ozbiljnim krivičnim djelima, među kojima se ističe krivotvorenje potpisa podrške. Prema riječima Vanje Bjelice Prutine, članice Centralne izborne komisije BiH, broj krivotvorenih potpisa je izuzetno velik i iznosi stotine, što je posebno poražavajuće jer se radi o fazi prije ovjere za učešće na izborima.

CIK je na sjednici raspravljao o ovjeri partija i tamo gdje je uočeno falsifikovanje ili sumnja na njega, obavijestit će nadležno Tužilaštvo BiH. Nekoliko političkih subjekata nije dobilo ovjeru upravo zbog potpisa – ili nisu dostavili dovoljan broj ili nije bilo dovoljno validnih potpisa. Tako je, primjera radi, PDP Republike Srpske ovjeren za predsjedničke i potpredsjedničke izbore u RS i za Narodnu skupštinu RS, ali ne i za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.

Podsjetimo, za izbore za člana Predsjedništva BiH potrebno je 5.000 potpisa, isto toliko i za Predstavnički dom PS BiH. Za Narodnu skupštinu RS i predsjednika/potpredsjednike RS potrebno je 3.000 potpisa, kao i za Parlament FBiH. Za kantonalne skupštine broj potpisa iznosi 500 ako je broj birača do 100.000, odnosno 1.000 ako je veći od 100.000.

Analitičar i bivši član CIK-a Vehid Šehić upozorava da je u državi poput BiH teško spriječiti ovakve zloupotrebe, posebno kada ih čine oni koji će sutra donositi zakone. On ističe da je kaznena politika preblaga – krivična djela vezana za izbore kažnjavaju se zatvorom do jedne godine, a osuđeni često iskoriste mogućnost otkupa kazne i ne idu u zatvor. Šehić smatra da bi trebalo onemogućiti otkup kazne za ovakva djela kako bi se postigla opšta prevencija.

Izborni zakon BiH predviđa da potpisi podrške za viši nivo vlasti važe i za niži nivo koji je uključen u taj nivo.