Antonio Costa, predsjednik Evropskog vijeća, u Sarajevu je istakao da je izuzetno bitno da novi visoki predstavnik u BiH podržava njene evropske težnje. Njegova izjava došla je pred sjednicu Vijeća za provedbu mira koja će ove sedmice raspravljati o izboru novog visokog predstavnika.

Costa je konstatovao da BiH više nije u stanju iz 1995. te da je postignut veliki napredak. Istakao je da je budućnost zemlje u EU i da će zajedničkim naporima to postati stvarnost. Nakon razgovora s članovima Predsjedništva BiH, naglasio je da će nastaviti podršku na evropskom putu.

Costa je zatražio od domaćih vlasti da iskoriste mogućnosti Plana rasta EU, imenuju glavnog pregovarača i provedu dvije važne reforme u pravosuđu. Napomenuo je da je BiH već ostala bez 108 miliona eura, a dodatnih 373 miliona je ugroženo. Ako se ispune uslovi za usklađivanje sa EU zakonodavstvom, građani i firme će imati koristi od postepene integracije na jedinstveno tržište i prije punopravnog članstva.

Plan rasta je vrijedan šest milijardi eura i namijenjen je regionu Zapadnog Balkana, s ciljem da se ekonomije udvostruče u idućih deset godina. BiH je nacrt reformske agende poslala Briselu 30. septembra prošle godine, što je godinu dana kasnije nego Albanija, Crna Gora, Kosovo, Srbija i Sjeverna Makedonija. Evropska komisija je zbog kašnjenja već umanjila sredstva za BiH za 108,5 miliona eura i najavila moguće dodatno smanjenje od deset posto.

Costa je istakao da je proširenje EU geostrateški interes za cijelu Evropu. Članstvo u Uniji slobodan je i suveren izbor BiH, a u periodu globalne geopolitičke neizvjesnosti i ekonomske nestabilnosti, proširenje je ulaganje u mir, stabilnost i sigurnost kontinenta.

Nakon boravka u Sarajevu, Costa će 2. juna posjetiti Albaniju i Sjevernu Makedoniju, a 3. juna Kosovo. Posljednjeg dana turneje, 4. juna, biće u Srbiji i Crnoj Gori. Ove posjete odvijaju se pred samit lidera EU i Zapadnog Balkana koji je zakazan za 5. juni u Tivtu.

Radi se o drugoj turneji Coste po regionu Zapadnog Balkana u manje od dvije godine, otkako je 1. decembra 2024. godine stupio na dužnost predsjednika Evropskog vijeća.