Fragmenti iranskog balističkog projektila jučer su pali na američku vojnu bazu u Kuvajtu, pri čemu je nekoliko američkih državljana lakše povrijeđeno, a dva bespilotna aviona MQ-9 Reaper su oštećena, javlja Bloomberg.

Prema podacima anonimnog izvora, protivzračna odbrana Kuvajta je presrela raketu Fateh-110, ali su njeni dijelovi završili na bazi Ali Al Salem. Tom prilikom je ozlijeđeno oko pet osoba, među kojima su vojnici i civilni radnici, a njihove povrede su okarakterisane kao lake.

Jedan MQ-9 Reaper je potpuno uništen, dok je drugi pretrpio ozbiljna oštećenja. Svaka od ovih letjelica košta oko 30 miliona dolara, a koriste se za izviđanje, nadzor i obavještajne misije, a mogu biti opremljene i za precizne udare.

Američka Centralna komanda (CENTCOM) nije se odmah oglasila povodom incidenta. Napad se desio u vrijeme dok Sjedinjene Države razmatraju mogućnost produženja krhkog primirja koje je na snazi od aprila, iako se i dalje bilježe povremeni sukobi.

Donald Trump je izjavio da je spreman donijeti konačnu odluku o potencijalnom sporazumu, ali je sastanak u Bijeloj kući, koji je trajao oko dva sata, završen bez ikakvog javnog zaključka.

Dugotrajni sukob s Iranom, kako se navodi, ozbiljno je istanjio američke zalihe ključnog oružja, poput raketa JASSM-ER i Tomahawk te protivvazdušnih sistema THAAD, Patriot PAC-3 i SM-3 Block IIA. U izvještajima Pentagona stoji da je do sada u operacijama poginulo 14 američkih vojnika, a 409 ih je ranjeno.

Projektil Fateh-110, koji je korišten u ovom napadu, kratkog je dometa, ali može nositi bojevu glavu tešku oko 500 kilograma, prema Centru za strateške i međunarodne studije. Također se navodi da je Iran od početka sukoba ispalio više od 1.850 balističkih projektila na ciljeve u regionu.

Trump je ponovio svoj stav da Iran ne smije doći u posjed nuklearnog oružja i predložio ponovno otvaranje Hormuškog moreuza bez naplate taksi, iako nije jasno da li je Teheran pristao na to.

Američki sekretar za finansije Scott Bessent postavio je tri ključna uslova za bilo kakav dogovor: ponovno otvaranje Hormuškog moreuza, predaju visokoobogaćenog urana i gašenje iranskog nuklearnog programa. Istovremeno je nagovijestio da bi dio sankcija Iranu mogao biti ukinut, u zavisnosti od daljeg razvoja situacije.

Trump je u više navrata govorio o mogućnosti zajedničkog upravljanja Hormuškim moreuzom, ali i o stavu da nijedna država ne smije imati potpunu kontrolu, uz američki nadzor. Što se tiče nuklearnog programa, pominjao je i trajni prekid i višegodišnju pauzu kao prihvatljive opcije.

Stav iranske strane i dalje je nejasan. Državni mediji javljaju da prijedlog o 60-dnevnom primirju još nije konačan i da je više puta mijenjan, dok iranski zvaničnici poručuju da ne vjeruju obećanjima druge strane i da neće reagovati dok vide konkretne poteze.

U Washingtonu ističu da će konačnu odluku donijeti predsjednik SAD-a, dok američka javnost pokazuje sve manju podršku sukobu, izražavajući zabrinutost zbog ekonomskih posljedica i rasta cijena goriva. Trump, uprkos pritiscima, poručuje da politički faktori neće uticati na njegovu odluku.