Rak dojke ostaje jedan od najučestalijih karcinoma među ženama širom planete, a podaci iz 2022. pokazuju da je dijagnozu primilo više od 2,3 miliona pacijentica, dok je njih oko 670.000 izgubilo bitku s bolešću.

Iako lijek za ovu vrstu raka još nije pronađen, medicinski stručnjaci neprestano rade na novim metodama koje bi mogle omogućiti ranije prepoznavanje rizika i precizniji terapijski pristup.

Jedna od perspektivnih novina temelji se na umjetnoj inteligenciji i mogla bi ljekarima omogućiti tačniju procjenu potrebe za intenzivnijom terapijom.

Alat pod nazivom ArteraAI Breast, koji je odobrila američka Agencija za hranu i lijekove (FDA), namijenjen je pacijenticama s ranim stadijem hormonski pozitivnog (HR+), HER2-negativnog invazivnog karcinoma dojke.

Njegov rad zasniva se na digitalizovanim snimcima uzoraka tumorskog tkiva prikupljenih tokom operacije, u kombinaciji s kliničkim informacijama o pacijentici, a AI potom analizira podatke kako bi utvrdio rizik od širenja bolesti ili povratka nakon tretmana.

Model je razvijen na osnovu informacija od više od 8.500 pacijentica uključenih u klinička ispitivanja, a na temelju analize one se svrstavaju u kategoriju nižeg ili višeg rizika od metastaza.

Stručnjaci naglašavaju da bi ovakav pristup mogao pomoći onkolozima u donošenju individualizovanih odluka o liječenju.

Terapija raka dojke može uključivati hemoterapiju, hormonsku terapiju, zračenje, ciljane lijekove i operaciju, ali nisu svim pacijenticama potrebne jednako agresivne metode.

One s manjim rizikom od recidiva često ne zahtijevaju intenzivne tretmane poput onih s većim rizikom, pa alati poput ArteraAI Breast mogu pomoći ljekarima da izbjegnu i prekomjerno i nedovoljno liječenje.

Ljekari već godinama koriste testove poput Oncotype DX-a koji procjenjuju rizik od širenja raka i pomažu u odluci o uključivanju hemoterapije, no ti testovi su često skupi, nisu uvijek dostupni, a na rezultate se ponekad čeka sedmicama.

Nova AI metoda mogla bi ubrzati proces jer koristi već postojeće patohistološke nalaze i kliničke podatke, bez dodatnih analiza koje povećavaju troškove i vrijeme čekanja.

Stručnjaci smatraju da bi to moglo biti posebno korisno u situacijama kada se odluka o terapiji mora donijeti brzo.

Hemoterapija može izazvati brojne kratkoročne i dugoročne nuspojave, uključujući neuropatiju, povećan rizik od infekcija, umor i probleme s plodnošću, zbog čega je važno identificirati pacijentice koje od nje ne bi imale značajne koristi.

Ako se takve pacijentice mogu sigurno poštedjeti agresivnog liječenja, moguće je izbjeći nepotrebno fizičko, emocionalno i financijsko opterećenje.

Iako rezultati djeluju obećavajuće, stručnjaci upozoravaju da su potrebna dodatna klinička istraživanja kako bi se potvrdila učinkovitost ove tehnologije u usporedbi s postojećim standardima.

Ljekari također žele jasnije informacije o troškovima, dostupnosti, pokrivenosti osiguranjem i načinu na koji se AI sistem uklapa u svakodnevnu kliničku praksu.