Turk je istakao da bi fokusiranje isključivo na starosna ograničenja ostavilo nepromijenjene dizajne i algoritme koji platforme čine nesigurnim.

Tehnološki giganti moraju ugrađivati sigurnost “po dizajnu”, umjesto da odgovornost prebacuju na roditelje i djecu, poručio je.

Šef UN-a za ljudska prava također je naveo da dosadašnje iskustvo pokazuje da se zabrane lako zaobilaze, te izrazio zabrinutost da bi takve mjerie mogle potaknuti djecu da pređu na rizičnije i slabije nadzirane platforme.

Njegov ured je izradio set od deset smjernica pod nazivom “Kako ispravno osigurati sigurnost djece na internetu”.

One uključuju osiguravanje maksimalne zaštite podataka djece kao podrazumijevajuće postavke, dok “micro-targeting” djece u komercijalne svrhe, zasnovan na digitalnom zapisu, “ne bi trebao biti dozvoljen”.

Navodi se da bi novi izazovi, poput ograničenja upotrebe AI chatbota ili zavisničkih dizajnerskih karakteristika, mogli opravdati starosna ograničenja.

Mjere bi trebale biti podložne nezavisnom nadzoru, uz pravne posljedice koje služe kao odvraćanje, stoji u smjernicama.

Također bi trebao postojati pristup pravnoj zaštiti za djecu čija su prava prekršena.

“Kakve god regulative bile usvojene, ključno je izbjeći slučajno nanošenje dodatne štete. Na primjer, pogrešno sprovedena provjera godina može istovremeno podbaciti u cilju i ugroziti privatnost i djece i odraslih”, rekao je Turk.