Ako Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine ne ukine izmijenjeni pravilnik o angažmanu vanjskih stručnjaka koji nadgledaju provjeru imovine nosilaca pravosudnih funkcija, izvjesno je da bi moglo ostati bez finansijske pomoći koju je Evropska unija do sada izdvajala za te aktivnosti.

Iz VSTV-a poručuju da bi u tom slučaju stručnjake plaćali iz budžeta domaćih institucija.

Detektor iz svojih izvora neslužbeno doznaje da je u Briselu već donesena odluka o mogućem prekidu finansiranja nadzora nad imovinom sudija i tužilaca, ukoliko VSTV ne stavi sporni pravilnik van snage.

Iz VSTV-a navode da nisu dobili službenu reakciju Evropske komisije, a na pitanje kako će postupiti u slučaju da Brisel odluči obustaviti finansiranje, odgovaraju da svoje djelovanje ne temelje na nagađanjima i pretpostavkama koje se pojavljuju u javnosti od nezvaničnih izvora.

Istovremeno ističu da je Odjel za provođenje postupka po izvještajima, koji je nadležan za provjere imovine sudija i tužilaca, u cijelosti finansiran iz budžeta institucija Bosne i Hercegovine.

Nijedan zaposlenik Odjela, materijalni resursi, prostorije, IT oprema niti saradnja s drugim institucijama nisu, kako tvrde, finansirani sredstvima međunarodnih partnera.

Dodaju da bi se eventualni hipotetički prestanak partnerske saradnje Evropske komisije s VSTV-om u implementaciji odredaba o integritetu mogao odnositi isključivo na stručnjake koji imaju savjetodavnu ulogu prema Odjelu za provođenje postupka po izvještajima.

VSTV je na sjednici 15. aprila usvojio izmjene pravilnika u dijelu koji se tiče vanjskog praćenja Odjela za provjeru imovine nosilaca pravosudnih funkcija i načina angažovanja vanjskih stručnjaka koji prate njihov rad.

Članovi Vijeća su odlučili da će se vanjski stručnjaci birati javnim konkursom, a u komisijama će dva člana imenovati EU i jednog VSTV, i to bez prethodne konsultacije s Evropskom unijom.

Prema Zakonu o VSTV-u, kako kažu u ovoj pravosudnoj instituciji, VSTV je jedini nadležan za angažovanje stručnjaka koji imaju ovlaštenje da savjetuju zaposlenike Odjela.

Valentina Superti, direktorica za Zapadni Balkan u Generalnoj direkciji Evropske komisije za komšiluk i pregovore o proširenju, ranije je u dopisima predsjedniku VSTV-a Saninu Boguniću izrazila zabrinutost u vezi s nacrtom izmjena i dopuna pravilnika, upozoravajući na moguće posljedice po efikasnost, kredibilitet i nezavisnost sistema vanjskog praćenja.

U VSTV-u kažu da su zadovoljni dosadašnjom saradnjom s Evropskom komisijom te navode da su u četiri javno objavljena izvještaja međunarodni stručnjaci ocijenili rad Odjela izuzetno kvalitetnim i profesionalnim.

Kažu da bi im bilo drago da trenutno angažovani stručnjaci nastave svoj angažman, budući da postoji obostrano zadovoljstvo saradnjom i kvalitetom rada.

Iz VSTV-a kažu da će u slučaju eventualne obustave finansiranja savjetodavnih pozicija, koje prema njihovim tvrdnjama ne obavljaju suštinske poslove bitne za funkcionalnost Odjela, osigurati da u transparentnoj proceduri, na osnovu zakonskih ovlaštenja u najboljem javnom interesu angažuju stručnjake koji će biti finansirani iz budžeta institucija BiH.

Dodaju da je savjetodavna uloga međunarodnih stručnjaka bila posebno važna u početnoj fazi uspostavljanja radnih procesa, dok danas Odjel, nakon godinu dana rada, funkcioniše samostalno i ostvaruje zapažene rezultate.

Podsjećaju i da je Zakonom o VSTV-u predviđeno da angažman stručnjaka traje četiri godine od početka primjene zakona, te da je tranzicioni period već u posljednjoj fazi.

Ivana Korajlić iz Transparency Internationala BiH ocjenjuje da se na ovaj način obesmišljava stručni mehanizam koji je trebao osigurati nezavisni vanjski nadzor nad radom Odjela za provjere i funkcionisanje cijelog sistema.

Prema njenim riječima, cilj je bio da evropski stručnjaci, koje delegira Evropska unija, sprovode nezavisan nadzor i monitoring rada Odjela, posebno u pogledu efikasnosti postupanja, imajući u vidu da se sistem provjera imovinskih kartona tek uspostavlja.

Korajlić, međutim, upozorava da se u pravosudnoj zajednici bilježi snažan otpor, uz istovremene pokušaje VSTV-a da poveća kontrolu nad procesom i da na neki način zatvori mogućnost takve vrste monitoringa na način da sam određuje ko će biti vanjski stručnjaci i kako će izgledati ta vrsta nadzora.

Ona smatra da je takav pristup problematičan i u odnosima s Evropskom unijom, koja je uložila značajna sredstva da bi uopšte funkcionisale osnovne funkcije VSTV-a i da bi se uspostavili ovi mehanizmi nadzora.

Očigledno je da postoji nastojanje da se VSTV zatvori od bilo kakvog nezavisnog nadzora i da sam sebi odgovara, navodi Korajlić.

Ona dodaje da je vanjski nadzor važan ne samo zbog nezavisnosti i objektivnosti nego i zbog transparentnog izvještavanja i analiza rada.

Iz VSTV-a ističu da su dosadašnji rezultati Odjela dokaz njegove uspješnosti, navodeći da je uspostavljen u kratkom roku te da je do sada izvršena provjera imovine više od 130 sudija, tužilaca i članova VSTV-a, te da su stotine izvještaja o imovini i interesima nosilaca pravosudnih funkcija već javno dostupne na internetskoj stranici Vijeća.

Navode da je uspostavljena uspješna saradnja s domaćim institucijama i međunarodnim partnerima, zbog čega rad Odjela i rezultati provjera imovine predstavljaju, kako navode, jedan od najuspješnijih reformskih procesa u pravosuđu BiH.

Detektor je ranije pisao o izvještajima vanjskih stručnjaka EU u kojima su oni upozorili da Odjel za provjeru imovine sudija i tužilaca i dalje radi s nedovoljnim kapacitetima, te da rad dodatno usporava i odbijanje članova domaćinstava da dostave podatke.

VSTV je tada odgovorio kritikama, navodeći da se Evropska unija previše miješa u sam proces provjera.