Tokio, 28. maj – Japanske banke vode žestoku bitku za privlačenje depozita, što predstavlja istorijsku promjenu, jer se mogućnosti za kreditiranje povećavaju, a potrošači, u pokušaju da se izbore s inflacijom, preusmjeravaju svoju ušteđevinu na berzu koja bilježi rekordne vrijednosti.

Dok su se banke decenijama mogle oslanjati na obilje depozita, rastući domaći izgledi tjeraju ih da postanu kreativne ili riskiraju da moraju usporiti kreditiranje.

Kamata na depozite raste kako Banka Japana postepeno podiže stope, ali potrošači istovremeno osjećaju kako inflacija nagriza njihovu ušteđevinu nakon decenija deflacije.

Vlada podstiče štediše da učine gotovinu u domaćinstvima produktivnijom, između ostalog kroz program „NISA“ za ulaganje u akcije bez poreza, koji je proširen 2024. godine.

„Ulaganje putem NISA-e smatra se sigurnim, to se doživljava kao dio štednje“, rekao je 30-godišnji Yohei Fujiwara, koji radi za aviokompaniju i uložio je u japanske kompanije iz sektora infrastrukture i električne energije.

Iznos uložen putem NISA računa više se nego udvostručio u dvije godine do kraja 2025. i dostigao 71 bilion jena (445 milijardi dolara).

Japanski berzanski indeks dosegnuo je rekordne visine, potpomognut investicionim bumom u umjetnu inteligenciju i reformama upravljanja koje su tržištu pomogle da se oslobodi reputacije „zamke vrijednosti“ u kojoj kompanije malo maru za povrate dioničarima.

„Zanimaju me neke smjelije dionice poput kompanija iz sektora umjetne inteligencije, ali bih uložio tek za nekoliko godina, kada dobijem unapređenje i budem imao više slobodnog novca“, kazao je Fujiwara.

Junya Oki, 28-godišnji frizer, rekao je da je počeo ulagati prije otprilike godinu dana kako bi štedio za penziju i uložio je u indeksne fondove za S&P 500 i globalne indekse.

„Pošto sam dobio povišicu, imam višak novca koji želim iskoristiti“, izjavio je u blizini stanice Shimbashi u centru Tokija.

Novi proizvodi

Odnos kredita i depozita u japanskim bankama porastao je na 65,7 posto krajem septembra 2025, što je najviši nivo od marta 2020, prema proračunima agencije Tokyo Shoko Research.

Rastuće kamatne stope i korporativne investicije u područjima poput poluprovodnika, data centara i dekarbonizacije stvaraju sve veće mogućnosti za banke da kreditiraju na domaćem tržištu.

„Imali smo višak depozita pa je naš pristup bio da pozajmljujemo sve više kad god je postojala potražnja“, izjavio je izvršni direktor Sumitomo Mitsui Financial Group (SMFG) Toru Nakashima.

„U budućnosti ćemo pozajmljivanju morati pristupati nešto selektivnije nego do sada“, dodao je.

Kako bi osigurala depozite, SMFG uvodi „Olive“ račune za građane koji objedinjuju funkcije vrijednosnih papira i plaćanja.

Mitsubishi UFJ Financial Group lansirao je sličnu uslugu pod nazivom „Emut“.

SMFG također osniva kompaniju s američkim upraviteljem imovine Neuberger Berman za ulaganje u domaći dug otkupa s leveridžom, s ciljem diversifikacije rizika privlačenjem sredstava umjesto držanja kredita u svojim knjigama.

U aprilu je Mizuho Financial Group izdala dolarske obveznice kako bi osigurala finansiranje.

Banke se također fokusiraju na transakciono bankarstvo, nudeći usluge poput plaćanja i upravljanja gotovinom kako bi uhvatile svakodnevne novčane tokove kompanija.

Dok su ranije sredstva domaćinstava ostajala netaknuta, pojavio se virtuelni krug plata i cijena, a investicioni mentalitet pojedinaca počeo se mijenjati, rekao je izvršni direktor Mizuhoa Masahiro Kihara.

Uz poboljšanje produktivnosti zahvaljujući umjetnoj inteligenciji i napredak u industrijskom restrukturiranju, „stigla je odlična prilika za jačanje konkurentnosti japanske industrije“, zaključio je Kihara.