Stanje crijeva ne utječe samo na probavu, već i na raspoloženje, imunitet i rizik od hroničnih bolesti. Iako je važno šta jedemo, gastroenterolozi naglašavaju da je redoslijed konzumacije hrane jednako bitan.

Četiri specijalista za probavni sistem dala su identičan savjet o redoslijedu unosa namirnica za poboljšanje zdravlja crijeva.

Prema riječima dr. Asme Kapre, iako su istraživanja o redoslijedu hrane još ograničena, dokazi o važnosti vlakana su neosporni. Vlakna su ključni nutrijent za zdrava crijeva, a većina ljudi ih ne unosi dovoljno.

Dr. Zarema Singson ističe da vlakna služe kao hrana za korisne bakterije u crijevima, koje ih fermentiraju i stvaraju kratkolančane masne kiseline. Ove kiseline jačaju crevnu barijeru i smanjuju upalu.

Hrana bogata vlaknima uključuje voće, povrće, cjelovite žitarice, mahunarke, orahe i sjemenke. Dr. Scott Lip objašnjava da unos vlakana na početku obroka smanjuje nagle skokove šećera u krvi i osjećaj umora nakon jela.

Dr. Singson dodaje da nestabilan šećer u krvi može izazvati upalu u crevima i smanjiti broj dobrih bakterija. Osim toga, namirnice bogate vlaknima često sadrže polifenole, antioksidanse koji štite od hronične upale.

Dr. Nelima Redi napominje da je najbolje prvo jesti hranu koja se najteže vari, poput sirovog povrća, što je u skladu s ajurvedskim principima. Time se optimizira probava i stabilizuje šećer u krvi.

Nakon vlakana, stručnjaci preporučuju unos proteina i zdravih masti, poput biljnih proteina, morskih plodova, mesa, jaja i mliječnih proizvoda. Nezasićene masti iz maslinovog ulja i orašastih plodova jačaju crijevnu floru, dok proteini pomažu obnovi sluznice tankog crijeva.

Oba nutrijenta usporavaju pražnjenje želuca, čime održavaju stabilan nivo šećera i smanjuju upalu. Dr. Redi dodaje da su, nakon sirovog povrća, proteini i masti sljedeći po težini varenja.

Jednostavni ugljikohidrati poput bijelog hljeba, tjestenine i peciva trebaju biti treći na redu, jer imaju nižu nutritivnu vrijednost. Dr. Kapra i dr. Singson upozoravaju da njihov unos na početku obroka izaziva nagli porast šećera, što šteti crevima.

Dr. Redi ističe da su jednostavni ugljikohidrati lakše svarljivi, pa ih je logično jesti nakon vlakana i proteina, što se uklapa u ajurvedske smjernice.

Ultraprerađena hrana, uključujući prženu i slatku, treba biti posljednja jer smanjuje količinu dobrih bakterija. Dr. Singson objašnjava da takva hrana, s aditivima i emulgatorima, uzrokuje neravnotežu i povećava propustljivost crijeva.

Dr. Lip primjećuje da ista logika vrijedi za desert – on je najmanje hranjiv dio, pa ga treba ostaviti za kraj. Ako ste se zasitili povrćem i proteinima, zdravlje crijeva neće patiti.

Dr. Redi napominje da je ostavljanje slatkiša za kraj jedino odstupanje od ajurvede, koja preporučuje slatkiše na početku. Savjetuje da slušate svoje tijelo: ako vam slatkiši na kraju smetaju, pojedite ih prvi, ali pazite da ostane mjesta za hranjivije namirnice.

Naravno, obroci su i uživanje. Ne znači da uvijek morate preskakati hljeb ili pomfrit, ali ako želite podržati zdravlje crijeva, korisno je slijediti ovaj redoslijed većinu vremena.