EU priprema zakone koji će korjenito promijeniti korištenje društvenih mreža, a te promjene će osjetiti i korisnici na zapadnom Balkanu.

Korisnici u BiH mogu očekivati izmijenjen sadržaj na platformama, smanjenje dezinformacija, manje ciljanih reklama, te stroža pravila za medijske portale.

Ove mjere su nastavak evropske digitalne strategije koja je već donijela velike izmjene u onome što korisnici vide, a zanimljivo je da direktno utiču i na američku spoljnu politiku u regionu.

Već sada su portali u BiH primorani filtrirati netačne vijesti zbog kazni, a ranije su platforme bile preplavljene izmišljenim sadržajem poput onih o zdravlju Angele Merkel.

Od početka naredne godine očekuje se manje skrolovanja, reklama i personalizovanog sadržaja, a objave nepouzdanih izvora biće zamijenjene sadržajem s evropskim pečatom kredibilnosti.

Najveća novina je zabrana društvenih mreža za osobe mlađe od 16 godina, a EU razvija alate za identifikaciju maloljetnika bez narušavanja privatnosti.

Regulatori poput RAK-a u BiH i same platforme koristiće sofisticirane mehanizme kako bi spriječili pristup djece, a kako kompanije neće praviti posebnu infrastrukturu, mjere će se primjenjivati i na korisnike u BiH.

Američki tehnološki giganti ove mjere smatraju egzistencijalnom prijetnjom jer ograničavaju slobodu govora i njihov finansijski model, zbog čega su se većinom okrenuli Donaldu Trumpu, koji se protivi regulaciji koja bi mogla pomoći Kini.

Upravo ova regulativa je glavni razlog zašto se američka spoljna politika u BiH okreće protiv EU, jer Bijela kuća želi oslabiti Evropsku komisiju koja je promoviše.

Iako su SAD i Evropa pokušali naći zajednički jezik tokom mandata Joea Bidena, razlike su ostale, a uz digitalne kompanije, i energetski sektor ima slične probleme s evropskim ograničenjima fosilnih goriva.

S druge strane, odbrambena industrija zagovara bliže veze s Evropom, ali trenutno digitalne i energetske kompanije imaju veći uticaj u Bijeloj kući.

Evropski model digitalne regulacije postao je globalni standard, a dugoročni uticaj na odnose s Amerikom ostaje neizvjestan – Bosna i Hercegovina bi mogla biti najveći gubitnik ili dobitnik, zavisno od toga kako će se odnosi razvijati.