Mnogi ljudi nagli nagon za mokrenjem ili poteškoće sa zadržavanjem urina pripisuju prevelikom unosu tečnosti ili kafi prije važnih obaveza, no uzrok može biti složeniji. Mišići karličnog dna, koji mogu biti ili preslabi ili prenapeti, često su ključni faktor, a na njihovo stanje, možda neočekivano, utiče i mentalno zdravlje.

Dr. Ariana L. Smith, direktorica karlične medicine u Penn Medicine Centru, objašnjava da karlično dno čini oslonac za karlične organe, sačinjen od mišića, fascije i vezivnog tkiva. Levator mišići formiraju neku vrstu kolevke oko bešike, rektuma i materice, a ta kolevka može biti ili previše zategnuta ili previše labava, što dovodi do disfunkcije.

Dr. Maggie Miller, šefica ginekologije na University of Chicago, ističe da disfunkcija karličnog dna podrazumijeva prekomjernu zategnutost mišića, što izaziva upalu i simptome poput hitne potrebe, učestalog mokrenja i osjećaja nepotpunog pražnjenja bešike.

Ovo stanje mogu izazvati endometrioza, trudnoća, porođaj, sindrom iritabilnog crijeva i naprezanje pri defekaciji, ali i povrede donjih ekstremiteta. Dr. Miller napominje da se često javlja kod žena nakon operacije zamjene koljena ili kuka, jer neobičan hod destabilizuje mišiće karličnog dna.

Anksioznost, iako nije jedini uzrok, može znatno pogoršati disfunkciju karličnog dna. Dr. Smith kaže da anksioznost doprinosi pretjeranoj napetosti mišića, a mnogi nisu svjesni da se ta napetost može akumulirati u karličnom predjelu. Neurotransmiteri aktivirani anksioznošću djeluju na slične puteve kao oni uključeni u urinarnu inkontinenciju, a odnos je dvosmjeran – simptomi bešike također mogu pojačati anksioznost.

Disfunkcija karličnog dna pogađa oba spola, ali je češća kod žena. Osim urinarnih tegoba, mogući su bol tokom seksualnog odnosa, zatvor ili bol pri pražnjenju crijeva. Zategnuto karlično dno često prati plitko disanje, napetost u cijelom tijelu i osjećaj stezanja u trbuhu ili karlici, što se može utvrditi fizičkim pregledom gdje pacijenti prijavljuju osjetljivost.

Liječenje uključuje vrlo efikasnu fizikalnu terapiju karličnog dna. Dr. Miller preporučuje saradnju sa stručnjakom za mentalno zdravlje ako se simptomi pogoršavaju u stresnim periodima, uz tehnike kognitivno-bihejvioralne terapije. Pacijenti uče da obrate pažnju na svoju bešiku i prilagode svakodnevne navike.

Prije bilo kakvih samostalnih pokušaja, dr. Miller savjetuje pregled specijaliste za karlično dno, jer brza rješenja s društvenih mreža nemaju naučnu osnovu. U rijetkim slučajevima simptomi mogu ukazivati na ozbiljniji zdravstveni problem, pa je konsultacija s ljekarom neophodna.

Zdrav način života, redovno vježbanje i održavanje stabilne tjelesne mase smanjuju pritisak na karlično dno, dok briga o mentalnom zdravlju ostaje ključna, jer anksioznost može ograničavati svakodnevne navike korištenja toaleta.