Biološka starost nije isto što i broj godina koje ste napunili. Ona pokazuje kako se vaše tijelo mijenja s vremenom i koliko ste podložni hroničnim bolestima poput raka ili srčanih problema, a na nju možete uticati promjenom svakodnevnih navika.

Upravo jedan uobičajeni jutarnji napitak mogao bi imati značajan povoljan efekat na proces starenja, tvrdi se u tekstu objavljenom na portalu Eating Well.

„Hrana koju unosimo utiče na oksidativni stres, upale, rad mitohondrija i čak na ekspresiju gena – a sve su to ključni faktori biološkog starenja“, objašnjava Monique Richard, registrovana dijetetičarka i nutricionistkinja.

„Istraživanja konzistentno pokazuju da ishrana bogata fitonutrijentima i antioksidansima, poput one zasnovane na biljkama, podržava oporavak i otpornost ćelija, dok visokoprerađena hrana može ubrzati starenje i povećati rizik od hroničnih bolesti“, dodaje ona.

Kafa je, odmah poslije vode, najpopularniji napitak na svijetu i mnogi je piju svakodnevno. Osim što daje energiju, ovaj napitak se povezuje s usporavanjem biološkog starenja.

„Umjerena konzumacija kafe povezana je sa smanjenim rizikom od nekoliko hroničnih bolesti i može igrati ulogu u dugovječnosti“, kaže Richard.

„Kafa sadrži korisne antioksidanse i jedinjenja poput hlorogenskih kiselina, trigonelina, diterpena i melanoida, koji podržavaju metaboličko i kardiovaskularno zdravlje, utiču na mitohondrije i smanjuju oksidativni stres“, navodi ona.

Ova jedinjenja također mogu smanjiti upalne markere i uticati na dužinu telomera – struktura koje štite DNK. Kada se telomeri skraćuju, DNK se oštećuje, što doprinosi upalama i starenju. Prema riječima Kelly Burgess, registrovane dijetetičarke, „konzumacija kafe povezana je s dužim telomerima, čak i kada se kofein posmatra zasebno“.

Iako su rezultati istraživanja ponekad neujednačeni, pokazalo se da kafa može biti korisna za osobe s mentalnim poremećajima koji utiču na životni vijek, a kofein pozitivno djeluje na pažnju i vrijeme reakcije kod starijih. Unos kafe povezuje se i sa manjim nakupljanjem proteinskih fragmenata koji se dovode u vezu s Alchajmerovom bolešću, te sa zaštitnim efektom protiv depresije.

Na biološko starenje utiču genetika i način života. „Važno je zapamtiti da ono što funkcioniše za jednu osobu ne mora za drugu, zato je rad sa registriranim dijetetičarom koristan“, ističe Richard. „Dosljednost je važnija od savršenstva – sve što unosimo, od hrane i pića do vremena pred ekranom, utiče na naše ćelije.“

Fizička aktivnost je ključna. Judy Chodiker, registrovana dijetetičarka, savjetuje: „Kombinujte trening snage, aerobne vježbe i svakodnevno kretanje kako biste podržali zdravlje srca, pokretljivost i metabolizam.“ Aktivnost pomaže i mentalnom zdravlju, smanjenju stresa, očuvanju mišićne mase, gustine kostiju i ravnoteže.

San ima presudnu ulogu. „Kvalitetan san od sedam do devet sati podržava oporavak i regeneraciju“, kaže Burgess. Nedostatak sna uzrokuje promjene u ćelijama koje negativno utiču na biološku starost.

„Ishrana zasnovana na cjelovitim i minimalno prerađenim namirnicama štiti organizam i podržava zdravo starenje“, dodaje Burgess. Male promjene, poput zamjene grickalica voćem i orašastim plodovima ili češćeg kuhanja kod kuće, imaju veliki efekat. „Dugoročna ishrana bogata povrćem, voćem, cjelovitim žitaricama, mahunarkama, orašastim plodovima i zdravim mastima povezana je s boljim zdravstvenim ishodima i očuvanjem kognitivnih i fizičkih funkcija u starosti“, zaključuje Chodiker.