Izostanak redovne šetnje može imati ozbiljnije posljedice po zdravlje nego što se čini na prvi pogled. Sjedeći način života povećava rizik od hroničnih bolesti i narušava opšte stanje organizma, dok je hodanje jednostavan i pristupačan način da ostanete aktivni, bez obzira na brzinu ili dužinu trajanja.

„Svakodnevno hodanje jedan je od najlakših načina da podržite cjelokupno zdravlje“, ističe dr Christina Le-Short u razgovoru za Eating Well.

Povećan rizik od hroničnih bolesti

Nedovoljna fizička aktivnost povezana je s lošijim kardiovaskularnim i metaboličkim zdravljem, upozorava Le-Short. Dugotrajno sjedenje doprinosi većoj vjerovatnoći za dijabetes tipa 2, srčane bolesti, pa čak i neke vrste raka. Ipak, rješenje je jednostavno – samo 15 minuta brzog hodanja dnevno, prema velikoj studiji iz 2025. godine, smanjuje rizik od prerane smrti za gotovo 20 posto.

Lošije raspoloženje

Hodanje podjednako blagotvorno djeluje na mentalno i fizičko zdravlje. „Bez njega gubite neurohemijske koristi koje ono pruža“, objašnjava dr Ashley Katzenbeck, što može dovesti do anksioznosti i depresije. Istraživanja pokazuju da dugotrajno sjedenje, posebno kod adolescenata (duže od šest sati dnevno), povećava rizik od niskog samopouzdanja i anksioznosti. S druge strane, opsežna analiza 75 studija potvrdila je da hodanje – bez obzira na brzinu ili udaljenost – značajno poboljšava simptome depresije i anksioznosti.

Smanjena pokretljivost

Bez redovnog hodanja, pokretljivost s godinama opada. „Kod ljudi s hroničnim bolom to otežava svakodnevne aktivnosti i povećava strah od kretanja“, kaže Le-Short. Starije osobe su posebno izložene sedentarnom načinu života, što može dovesti do invaliditeta. Redovna šetnja, međutim, smanjuje ukočenost i sprečava gubitak funkcije – čak i male količine hodanja pomažu u očuvanju nezavisnosti.

Loše zdravlje kostiju

„Hodanje je ključno za održavanje gustine kostiju kako starimo“, objašnjava dr Nora Constantino. Studija iz 2022. pokazala je da brzo hodanje od 30 minuta, najmanje tri puta sedmično, poboljšava mineralnu gustinu kostiju kod žena u predmenopauzi. Istraživanje na starijim ženama otkrilo je da oko 10.000 koraka dnevno (bilo kojim intenzitetom) doprinosi većoj gustini kostiju. Ako vam taj broj djeluje prevelik, počnite s manjim i postepeno povećavajte.

Kognitivni pad

Preskakanje šetnji može uticati i na mozak, upozorava Constantino. Niži nivo fizičke aktivnosti povezan je s većim rizikom od demencije. S druge strane, dosljedno hodanje održava mozak zdravim – studija iz 2021. na osobama starijim od 65 godina pokazala je da su nakon šestomjesečnog programa hodanja poboljšali pažnju, pamćenje i izvršne funkcije. Zbog toga američke smjernice za fizičku aktivnost prepoznaju poboljšanje kognicije kao jednu od ključnih koristi za osobe starije od 50 godina.

Da li morate da hodate?

Ako vam hodanje nije ugodno, postoje brojni drugi načini da ostvarite slične koristi. „Cilj je da se više krećete, a manje sjedite. Pronađite aktivnost koja vam prija i radite je nekoliko dana u sedmici, postepeno povećavajući trajanje“, savjetuje Constantino. Smjernice preporučuju kombinaciju aerobnih vježbi i vježbi snage. „Vožnja bicikla, plivanje, trening snage, joga, tai či, ples ili fizikalna terapija mogu podržati pokretljivost i kondiciju“, dodaje Le-Short, ističući da je najvažnije pronaći oblik kretanja koji je siguran, realan i održiv.