Profesor poljoprivrednih nauka smatra da je neophodno podstaći poljoprivrednike u mediteranskim regijama da primjenjuju učinkovitije tehnike upotrebe vode kako bi se prilagodili klimatskim promjenama.

Guido D’Urso, profesor poljoprivredne hidraulike i daljinskih istraživanja na Univerzitetu Federico II u Napulju, istakao je kako priprema zemljišta u Mediteranu za ekstremne vremenske uvjete ne samo da štiti tlo, već može spriječiti ozbiljne gubitke u proizvodnji i prihodima poljoprivrednika.

Ukazao je na to da s porastom utjecaja klimatskih promjena na vodne resurse u mediteranskom području i globalno, mjere u poljoprivredi – koja je najveći potrošač vode – postaju od presudne važnosti.

Naglasio je da su zahvaljujući tehnologiji već dostupni svi potrebni alati za praćenje i pripremu procesa, koji se mogu koristiti i za odgovor na katastrofe i za unaprijedno prepoznavanje ranjivih tačaka.

D’Urso je rekao da se o vodi za navodnjavanje dosta govori, ali da se diskusija uglavnom zadržava na kvalitativnom nivou.

„Potrebno je standardizirati postupak obračuna vode kako bismo na svakoj lokaciji tačno znali koliko je vode na raspolaganju i gdje je treba usmjeriti za civilne, industrijske i poljoprivredne potrebe. Time bi se politike raspodjele učinile transparentnijim za sve uključene“, kazao je.

„S teorijskog aspekta to je prilično jednostavno provesti, ali u praksi postoje brojni problemi jer vodnim sektorom upravljaju različite institucije. Neizbježno dolazi do sukoba i poteškoća s dostupnošću objektivnih podataka. To moramo uzeti u obzir da bismo cjelokupni hidrološki proces učinili transparentnijim i unaprijedili upravljanje vodnim resursima“, dodao je.

D’Urso je naveo da raste svijest javnosti o klimatskim promjenama te da su mlađe generacije znatno osjetljivije na pitanja okoliša, ističući da tu generacijsku promjenu treba iskoristiti kao priliku.

Skrenuo je pažnju na to da se mladi poljoprivrednici mnogo lakše snalaze s tehnologijom u odnosu na starije generacije.

„Svi koraci koje poduzimamo u korištenju vodnih resursa, posebno u poljoprivredi, sada se mogu osloniti na nove tehnologije. Ova generacijska promjena događa se i na farmama. Iskoristimo je da pomoću današnjih tehnologija prikupimo više podataka i krenemo prema poljoprivredi zasnovanoj na podacima“, rekao je.

Podsjetio je da su se ranije politike, naročito u Turskoj, oslanjale na izgradnju velikih brana koje mogu biti složene za upravljanje, te dodao da postoji veliki prostor za povećanje otpornosti na sušu kroz intervencije na nivou farmi i rješenja bazirana na prirodi.

„Moramo podstaći poljoprivrednike da više koriste navodnjavanje kap po kap i podzemno navodnjavanje, koje smanjuje isparavanje, kao i tehnologije daljinskog upravljanja cjevovodima kako bi se kontinuirano pratila i efikasnije upravljala voda koja se distribuira na polja. Sve to zajedno predstavlja ogroman korak ka poboljšanju efikasnosti korištenja vode u navodnjavanju“, kazao je.

D’Urso je naglasio potrebu za okvirom za jačanje kapaciteta na svim nivoima, ističući da postoji nedostajuća veza između istraživača koji stvaraju inovacije i poljoprivrednika kao krajnjih korisnika, te da taj jaz treba premostiti obučenim stručnjacima koji će prenositi znanje poljoprivrednicima i pomagati im da usvoje strategije prilagođene njihovim specifičnim potrebama.

Naglašavajući da su poljoprivrednici poduzetnici koji moraju ostvarivati prihod od svog rada, D’Urso je rekao da uvijek treba pronaći ravnotežu između lične zarade i javnih interesa poput zaštite okoliša i vodnih resursa.

„Pronalaženje kompromisa između ovih pitanja bez ugrožavanja prihoda poljoprivrednika zadatak je političara, koji to trebaju podržati usvajanjem strategija i inovacija koje će poljoprivrednike učiniti otpornijim na klimatske promjene. Ali oni također moraju shvatiti da imaju vrlo važnu ulogu u ovoj igri. Budućnost planete zavisi i od njih. Zato će biti izuzetno važno dati im to povjerenje“, zaključio je.